Brojne građanske peticije, protesti nakon ubistva maloljetnika u tramvaju i zahtjevi građana da se u Bosni i Hercegovini konačno nešto počne mijenjati, ukazivali su na konačno buđenje dugo uspavanog civilnog društva u ovoj zemlji. Ipak današnji protesti pretvorili su se u nemire, a neposluh građana iskaljen je na zgradi Vlade Kantona. Učinak su polomljeni prozori, ali i prilika kantonalnim zvaničnicima da ne razgovaraju o rješavanju nagomilanih problema, već o onome što se dešavalo danas ispred njihovih udobnih kabineta.
Plaća li civilno društvo u Bosni i Hercegovini danak neiskustvu, ali i letargiji u kojoj funkcioniše godinama?
Sanja Vlaisavljević iz Centra za kulturu dijaloga kaže da protesti koji su prepušteni sami sebi ne mogu ništa riješiti i da ih ne može podržavati nijedan odgovorni građanin:
«Mislim da nijedna ozbiljna nevladina organizacija ne bi smjela stati iza ovakvih protesta, kakvih smo danas svjedoci u Sarajevu. Da bi moralo i da može - može ukoliko zaista svi imamo plemenitu želju da se stvari promijene u pozitivnom pravcu. Što se tiče protesta koji su prepušteni sami sebi, mislim da ih kao građanin, kao neko ko je u nevladinom sektoru i neko ko je pedagog, ne podržavam.»
U BiH ne postoji iskustvo u organizaciji velikih građanskih protesta. Posljednji masovni građanski protest organizovan je prije petnaest godina, pred rat, podsjeća Reuf Bajrović iz nevladine organizacije ACIPS:
«Na nasilje se ne odgovara nasiljem. I pored toga, može se reći da je to neko buđenje. Ima tu i simbolike - 40 godina nakon '68. Ova generacija se može nazvati «osmaška» generacija. Imaju više želje da mijenjaju stvari nego prijašnje generacije, posljeratne.»
Opšta društvena situacija u BiH dovela je do toga da se i na ovakav način iskazuje jedna vrsta nezadovoljstva građana u BiH, kaže sociolog Dino Abazović. Protesti i građanski neposluh u BiH previše su stihijski ili su reakcija na neke konkretne dogadjaje, navodi on:
«Čini se da nije ni moglo biti vremena da se pokuša nešto takvo organizirati. Ali jeste svakako povod da se razmisli o tome da li uopće postoji ta snaga unutar civilnog društva koja ima organizacione kapacitete da pokrene takvo šta. S druge strane, postoji jedan deficit građanskog organizovanja na taj način, iako, imajući u vidu kako je ozbiljna situacija, ne bih se iznenadio da jedan broj ljudi može predano, za vrlo kratko vrijeme, dovesti do organizirane, mirne demonstracije građanskog neposluha koja je prijeko potrebna ovoj državi.»
Organizatori današnjih protesta ogradili su se od nereda i kamenovanja kantonalne Vlade. Demir Mahmutčehajić iz organizacije «Dosta» razočaran je i, kako kaže, malim brojem izašlih građana:
«Ovaj protest bi imao svrhu da je ovdje izašlo 100.000 građana. To je direktno poruka građana svim građanskim inicijativama da nemamo njihovu podršku. Mislim da je, s moje strane, besmisleno nastaviti dalje sa tako energičnim, a necijenjenim radom. Rekao bih da se ovdje pojavilo više organizovanih skupina - huliganskih, navijačkih - koje su došle sa namjerom da izazovu problem. To se ne može kontrolisati, niko ne može preuzeti odgovornost za to.»
Predsjedavajući bosanskohercegovačkog Predsjedništva Željko Komšić kazao je danas da razumije očaj ljudi koji su se okupili na protestu u Sarajevu:
«To će poslati poruku - prije svega kriminalcima, da to Sarajevo više neće tolerisati, vlastima - da to Sarajevo više neće tolerisati, i nama samima, stanovnicima Sarajeva, pa i Bosne i Hercegovine, da se upitamo kakvi smo to ljudi kad gledamo: pred našim očima se dešavaju tako strašne stvari, a mi okrećemo glavu. Jučer ubistvo u tramvaju - svi su okrenuli glavu, niko nije želio da pomogne. Ovo su napokon poruke i kriminalcima i vlastima, a i nama samima, kao ljudima.»
Sociolog Dino Abazović:
«Ja nisam siguran da se radi o potpuno novoj vrsti buđenja civilnog društva, ali je očigledno da se kroz institucije ove države ne može reagovati, tako da postoji opšta tendencija da ljudi žele nagnati institucije da se ovo vrati u institucionalne okvire i da se konačno počnu donositi neke odluke od zajedničkog interesa za svakog građanina Bosne i Hercegovine.»
