Dostupni linkovi

Hrvatska narodna banka predložila je Vladi da provede niz mjera za suzbijanje inflacije uzrokovane rastom cijena energenata i hrane na svjetskim tržištima. Ekonomisti, međutim, kažu da to nije dovoljno

i da bi država trebala na sebe preuzeti troškove prvog udara inflacije. Procjenjuje se da bi ona mogla doseći čak šest posto na godišnjoj razini.

Hrvatska narodna banka bila je prva koja je još koncem prošle godine upozorila da će inflacija na godišnjoj razini doseći čak šest posto, a da stopa rasta hrvatskog gospodarstva neće biti najavljivanih šest posto i više. Kako se to zbilo usred predizborne kampanje, premijer Ivo Sanader nije bio najsretniji. Ali kada su se prognoze središnje banke počele ispunjavati, jučer je uslijedio sastanak prvih ljudi Hrvatske narodne banke sa prvim ljudima hrvatske Vlade. Viceguverner Hrvatske narodne banke Relja Martić za naš radio kaže kako će središnja banka nastaviti sa restriktivnom monetarnom politikom i stabilnim tečajem kune, a evo što je sugerirano Vladi:
„Da bi minimizirani negativne popratne učinke takve politike, onda bi se i Vlada trebala sa svojim politikama uključiti u borbu protiv tog inflatornog ciklusa. Prije svega je bio spominjan uredan fiskus, što manji deficit proračuna za ovu godinu, rast troškova koji ne bi bio veći od rasta očekivane inflacije, a isto tako je posebno važno da i rast plaća bude na razini očekivane inflacije.“
Iz Vlade su odmah najavili da u ovoj godini deficit proračuna neće biti veći od očekivanih 2,6 posto ili manje u 2007. godini, a da će nastojati da bude i manji. Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, profesor Ljubo Jurčić, kaže kako se sada radi o troškovnoj inflaciji, jer rastu cijene inputa u proizvodnji, i u takvoj situaciji mjere koje je predložila središnja banka ne mogu ništa napraviti. On predlaže paket mjera iz fiskalne i industrijskih politika koje bi postigle da se troškovi proizvodnje smanjuju brže nego što cijene energije i sirovina rastu.
„U kratkom roku bi moj prijedlog bile fiskalne mjere, koje će rasteretiti i građane da zadrže realni dohodak i gospodarstvo da smanji troškove proizvodnje. To bi, po meni, bio jedini način da se u kratkom roku, a pogotovo u dugom roku, zadrži inflacija, odnosno štetne posljedice inflacije. Inflacija može ostati, ali ako plaće budu brže rasle nego inflacija, onda inflacija neće ostavljati štetne posljedice.“
Dakle, njegov je prijedlog da se smanji poreze na primanja građana i davanja što ih firme daju državi:
„Na taj način država preuzima trošak inflacije na sebe, s namjerom da zadrži i poveća proizvodnju i da zadrži i poveća standard svojih građana.“
U središnjoj banci uvjereni su da će i njihov prijedlog mjera uroditi plodom. Viceguverner Martić:
„Ako svi sudionici ekonomskih politika i monetarne politike budu odradili svoj dio posla kako treba, onda očekujemo da neće doći do jačeg stezanja rasta bruto domaćeg proizvoda, a isto tako i da će inflacija ostati na nižim razinama, koje onda ustvari nisu nekakav veliki problem.“
Njihova je procjena da će međugodišnja stopa inflacije za siječanj biti preko šest posto, da će se tijekom godine smanjiti na četiri do četiri i po i na godišnjoj razini biti oko šest posto. Iako se i na globalnoj razini očekuje usporavanje rasta, Hrvatskoj ne prijeti ulazak u recesiju, procjenjuje viceguverner Središnje banke:
„Sigurno do tog neće doći. Rast bruto domaćeg proizvoda je bio izuzetno visok prošle godine. U odnosu na prošlu godinu će doći do usporavanja. Ali, kažem, očekujemo da će taj rast biti nekih 4,5 posto, što je nešto što, naravno, nije spektakularno, ali je to razina rasta koja je praktički naša stvarnost već duže vrijeme. Hrvatsko gospodarstvo, negdje od 2000. godine naovamo, u prosjeku raste po stopi od 4,5 posto.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG