Dostupni linkovi

Hrvati ne vjeruju svojim političarima


Hrvatski Sabor

Samo tri posto Hrvata vjeruje svojim političarima. Tako nisku razinu povjerenja, među najnižima u Europi, hrvatski političari imaju "zahvaliti" pljački u pretvorbi,

korupciji u hrvatskom društvu i nedovoljnoj transparentnosti pri odlučivanju.

Od 19 europskih država, Hrvatska je, uz Grčku i Italiju, zemlja čiji građani najmanje vjeruju svojim političarima:


"Očito su već izdribljani od 1990"

"Ne vjerujem im ni tri posto. Vjerujem u ono što vidim, što čujem i što mi daju."

"Ne vjerujem im zbog njihovih djela, zbog toga što rade, što vidimo."

"To je sve lopovluk, svi kradu gdje god stignu. Tamo se smiju i piju kavu za 15 tisuća kuna plaće mjesečno. A neko se bori da ima plaću 3000 kuna mjesečno i krvavo se muči da to zaradi. Jedva s tim preživi. Još im se i PDV plaća. Vlada će kao uraditi ovo ili ono, ali hoće vraga."

"Ne vjerujem im, jer oni ne misle na sirotinju. Svi su bahati. Nikada radnici i penzioneri nisu živjeli gore, nego što živimo danas. To je tragedija."

"To je 15 godina nepovjerenja i nedržanja do riječi. Šta god su obećali, nisu ostvarili."

Vlasta Kroflin Fisher iz GFk-a, Centra za istraživanje tržišta, o jednom od posljednjih istraživanja:

"Na skali od 1 do 7 političari su dobili daleko najnižu ocjenu koja iznosi 2,4. Ocjena za crkvu i vojsku se kreće na razini od 4,1."

Istraživanje Agencije PromocijaPlus govori da svega tri posto Hrvata vjeruje političarima, a predsjednik Transparency Intrenational Hrvatska, Antun Zorislav Petrović, potvrđuje da i u njihovim istraživanjima o korupciji političari ne stoje puno bolje:

"Mi smo ocjenjivali ljestvicom od 1, što znači bez korupcije, do 5, što znači potpunu korupciju. Građani Republike Hrvatske političare ocjenjuju ocjenom koja se kreće oko 4. Austrijanci pak ocjenjuju svoje političare sa ocjenom koja se kreće između 2 i 3. Oni jesu ocjenjeni kao najkorumpiraniji, ali ta razina korumpiranosti, koju prosječni Austrijanac vidi kod svojih političara, daleko je niža nego u Hrvatskoj."

Zašto Hrvati tako malo vjeruju svojim političarima?

Profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta, Josip Kregar, navodi tri razloga:

"Politička elita u Hrvatskoj je zapravo stvorena u vrlo turbulentnom i ratnom razdoblju. Osobine koje su se od nje tražile u tom razdoblju nisu bile stručnost, čast i poštenje. Dodajem da je kompromitirajuća za političku elitu u Hrvatskoj bila činjenica sudjelovanja, ili sumnje sudjelovanja, u privatizacijskom bogaćenju. U Hrvatskoj se politika ne smatra radom za opće dobro, već jednim od načina socijalne promocije, zadobivanja boljeg materijalnog i socijalnog statusa. Kod nastanka kapitalizma su mnogi ljudi izvrgavani ruglu - raskošnost novih bogataša, njihovo rasipanje, pokazivanje jahti, kuća imovine i slično. Naša politička elita u tome nema mjere. Tako nešto je dovelo do jedne opće erozije povjerenja, i u političare kao profesiju, i u političke institucije."

Općenito u svijetu opada povjerenje u političare i državne institucije - ističe sociolog Duško Sekulić, također sa zagrebačkog Pravnog fakulteta:

"Mislim da je to reakcija na ono što građani opažaju oko sebe svaki dan. Političari zaista nisu puno napravili da svoj ugled nekako zadrže i suprotstave se generalnom trendu opadanja ugleda. Ako samo gledate što se događalo oko zadnjih izbora, vidite da se politika svela na jednu veliku trgovinu foteljama, bez obzira na izjave određenih političara da ne trguju foteljama. Prema tome, građani jednostavno reagiraju cinično na nešto što je očigledna cinična borba za fotelje."

  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG