Dostupni linkovi

(Ne)spremnost za suočavanje sa brodskim havarijama


Split

Je li Hrvatska sposobna nositi se sa brodskim havarijama koje bi mogle dovesti do ekoloških katastrofa? Vlasti daju potvrdnu ocjenu, argumentirajući to i sretnim ishodom aktualne havarije turskog broda u visini Rovinja, ali nevladine udruge upozoravaju na birokraciju, slabu opremljenost i neuvježbanost.

Postoje sposobni ljudi, postoji oprema, ali birokracija im veže ruke! To je najkraća ocjena sposobnosti Hrvatske da se nosi sa potencijalnim ekološkim katastrofama na Jadranu, kaže za naš radio aktivist nevladine udruge «Eko – Kvarner» Vjeran Piršić:

«Sada se zapravo pokazalo da hrvatski sustav zaštite liči na grupu TNT iz stripa o Alanu Fordu. Kada gledamo katalog opreme koju Hrvatska ima – potencijal postoji, ono što je još važnije je da Hrvatska ima vrhunske ljude. Hrvatska ima visoko motivirane pojedince koji su voljni raditi u sustavu koji funkcionira kako treba. Ono što jer problem od početka – njima se vežu ruke»!

Naime, Obalna straža nikada nije profunkcionirala, zbog talijanskog odugovlačenja Jadran još nije proglašen posebno osjetljivim morskim područjem, nema efikasnog sustava kontrole što ga predviđa zaštićeni ribolovno-ekološki pojas (ZERP), kaže Friščić. Nasuprot njemu, zamjenik ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje Damir Trut za naš radio kaže kako je Hrvatska sposobna odgovoriti na sve slične prijetnje, kao što se primjereno reagiralo u slučaju turskog broda. Reagira se onoliko brzo koliko to okolnosti dopuštaju:

«Dapače, i mi bismo željeli da se to riješi jednim pucketanjem prsta, ali sve to ima svoju proceduru i svoje trajanje. Ako netko misli da može ući u temperaturu od preko 1500 stupnjeva, onda neka izvoli, ali mislim da to nitko na svijetu ne može raditi, pa tako ne možemo ni mi. Ovih nekoliko dana znamo što radimo, a aktivnosti se vode prema kraju i prema rješavanju situacije koja je na neki način bila i katastrofična.»

I predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić svjestan je nedostatne opremljenosti zbog koje se nije moglo brže reagirati:

«Nažalost, nemamo dovoljno mogućnosti da ovakvu jednu havariju u jednom kraćem vremenu riješimo. To je dokaz da su potrebni brodovi i da je potrebna kontrola. Hrvatska je odgovorna zemlja kada traži da se kontrolira ekološki aspekt i da se kontrolira izlov ribe.»

Predsjednica nevladine udruge «Zeleni Istre» Dušica Radojčić kaže kako još pred 10 godina donesen nacionalni, a pred 5 godina županijski plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora, sa popisom potrebnih mjera i priprema:

«Iako je plan na papiru donesen, on nikada nije zaživio. Znači, sudionici nisu prošli obuku, sudionici se ne uvježbavaju svake godine itd. Takve katastrofe , a ovo je bila potencijalna katastrofa, prijete svakodnevno u cijelom Jadranu. Ovaj je slučaj bio posljednja opomena da se nešto po tom pitanju mora učiniti. Mora se uložiti novac. Znači, Županija istarska je dužna uložiti sredstva da bi oživjel svoj plan intervencija u slučaju ovakvih nesreća da osigura obuku, uvježbavanje, opremu i materijal. Mi svega toga nemamo.»

Svako je zlo za nešto dobro, kaže narodna poslovica, a za njom i ekološki aktivist Piršić:

«Imali smo ludu sreću! Hrvatska nije mogla doživjeti jeftiniju školu. Prvo, nije bio vikend, drugo – bila je skoro bonaca i treće – nije bio tanker, već «ro-ro» brod s kamionima. da je bio tanker od 100.000 tona, sljedećih 20 godina bi na Sjevernom Jadranu zaboravili na turizam!»
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG