Dostupni linkovi

Srpska pravoslavna crkva finansira penzije u RS?


Iz Crnogorske pravoslavne crkve stižu nove optužbe na račun Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Tvrdi se, uz ostalo, kako monasi Srpske pravoslavne crkve, prihodima iz Manastira Ostrog finansiraju penzioni fond Republike Srpske.

Predsjednik Odbora za promociju interesa Crnogorske pravoslavne crkve Stevo Vučinić iznio je tvrdnju da je prošlogodišnji prihod Manastira Ostrog vrijedan 54 miliona eura od strane monaha Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, iznesen iz države, te da su se njima dijelimično finansirale penzije u Bosni i Hercegovini odnosno Republici Srpskoj. Pošto je riječ o gotovo apsurdno velikom iznosu, Vučinića smo pitali može li da potkrijepi svoje tvrdnje i pojasni po kom mehanizmu je moguće iznositi novac u drugu državu:
"Nije riječ o nikakvom apsurdnom iznosu od 54 miliona eura već realnom zato što je Ostrog najveće i najpoznatije svetilište na pravoslavnom dijelu Balkana. Njega godišnje posjeti, vjerovali ili ne, više od milion vjerujućih, ali još od početka devedesetih godina od je obesvećen i pretvoren u vulgarno sakupljalište novca i sticanja prihoda po svaku cijenu na svaki način, uključujući i jedan koji je inače u pravoslavlju bio nepoznat sem u srednjovjekovnoj katoličkoj crkvi a to je prodaja induligencija ili oprosta grijehova. Na žalost, njega pohode kriminalci prije nego što izvrše neku kriminalnu radnju da bi zatražili zudus sveca što je inače vrhunac obesvećenja ove svetinje. Srpska crkva od ranih devedesetih godina biva ozbiljan partner ove vlasti na zajedničkom poslu stvaranja velike srpske države. Dok je vlast koristila takvu situaciju da bi mogla da opstane i održi crkva je partnerstvo iskoristila da uspostavi eksteritorijalno niz crkava i manastira koji su prosto kazana eksteritorije poput stranih ambasada u kojima nesmetano vrše svaku dozvoljenu, nedozvoljenu radnju po zakonu ove zemlja. Zbog toga je danas srpska crkva iznimno moćna. Što se iznošenja novca tiče pravosvećenik Amfilohije to radi veoma jednostavno, za građane to je prosto fancinantno jer država ne vrši nikakvi inspkcijski nadzor nad prihodima niti zna koliki su niti smije da ga pita što radi s njima. On ih sakuplja posredstvom svojih ostroških povjerenika, pakuje i iznosi preko graničnog prelaza Rađenovići bez ikakvih problema. Za to što je o danu uvedena praksa da se preko granice, naročito preko hercegovačke, popovi hodaju kao da ona ne postoji i zato se tako ponašaju. Distribucija ovog novca je dijelom tajna, ali znam da su jednom prilikom od ostroškog novca intervenisali Penzionom fondu Bosne i Hercegovine koji je bio poluprazan. Da li im je pozajmljeni novac vraćen ili ne ja to ne znam".
U međjuvremnu se oglasila Mitropolija crnogorsko-primorska Srpke pravoslavne crkve u Crnoj Gori i negirala tvrdnje da se prihodima manastira Ostrog finansiraju inostrani penzioni fondovi, kao i da se u manastirima te Mitropolije pregovara o načinu sloma crnogorske države. "Izvjesni Vučinić, promoter samozvane Crnogorske pravoslavne crkve, učestalim javnim saopštenjima prosipa najgnusnije neistine na račun drevne Mitropolije Crnogorsko-primorske, vjerovatno se rukovodeći gebelsovskim manirom da uzastopno ponavljana laž biva prihvatana kao istina", navodi se u saopštenju Mitropolije.

Iz Mitropoilije crnogorske-pravoslavne crkve je saopšteno da najnovije tvrdnje dokazuju da je "gnusoba njegovih neistina prevršila svaku mjeru"."Ove i druge neistine izgovorene od samozvanca pseudocrkve sa indignacijom odbacujemo uz poruku da je ova Mitropolija odoljela kroz istoriju i težim opadačima i napadačima, pa će odoljeti i ovim", kaže se na kraju saopštenja SPC .
Kako se pak tvrdnje da Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori bez kontrole iznosi ogromne svote novca, prije svega zahvaljujući Manastiru Ostrog, ne čuju prvi put uz dodatne tvrdnje da mitropolih Amfilohije svoju uticajnu poziciju u srpskoj crkvi (trenutno na položaju zamjenika bolesnog patrijarha Pavla) održava zahvaljujući tome, pokušali smo da saznamo da li je SPC poreski obveznik u Crnoj Gori.
Prva adresa na koju smo se obratili i kojoj smo postavili pitanje, da li je Srpska pravoslavna crkva poreski obveznik u državi Crnoj Gori i da li plaća porez bilo je Ministarstvo finansija. Pomoćnica ministra Koviljka Mihajlović nas je kao na relevantniju adresu za to uputila na Poresku upravu, a ona je rekla da može samo da nam kaže kako je zakonom uređena ova oblast:
"U zakonu piše da su Zakonom o porezu na dodatu vrijednost vjerske usluge i proizvodi koji prioizlaze sa tim uslugama oslobođeni PDV-a.Znači vjerske usluge nije bitno koje niti kada je u pitanju bilo koja konfesija ".
RSE: Što znači taj novac koji se odliva iz Crne Gore ni na koji način zakonski ne može biti tretiran?
MIHAJLOVIĆ: Biljana ja nijesam osoba tog profila da možete sa mnom da razgovarate, možete sa mnom da razgovarate samo o porezima. Da li sam vjernik ili ne to je privatna stvar i nemojte mi pominjati ni Amfilohije ni Mihaila ili reisa.
RSE: Gospođo Mihajlović, ja vas uopšte to ne pitam, niti me interesje, kao što me apsolutno Amfilohije i Mihailo ne interesuju u ovom trenutku. Ja vas pitam kao Ministarstvo finansija , vas kao pomoćniu mininistra, da li se prilozi koji se ostavljaju u crkvama, novac koji se ostavlja u crkvama, na bilo koji način poreski tretira?
MIHAJLOVIĆ: Ne naravano to je moj novac koji ja kao vjernik dajem i to se ne evidentira.
Znatno precizniji i raspoloženiji za odgovore na naša pitanja bili su u Poreskoj upravi. Načelnik Poreske uprave za Podgoricu Ratko Stojković takođe je ponovio da se u Crnoj Gori vjerske usluge ne naplaćuju, dodajući:
"Kada se radi o poreskom statusu vjerskih zajednica ukazujemo na sljedeće. Zakonom o porezu na dobit pravnih lica definisani su prihodi koji se smatraju izvorima dobiti u smislu oporezivanja. S obzirom da su prihodi koje ostvaruju vjerske zajednice nijesu svrstane u oporezive izvore dobiti isti i ne podliježu oporezivanju po tom osnovu".
Kako je, osim suvenira, u rasponu od kalendara, ikona, krstića do ostroške vode u Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori razvijena još jedna djelatnost, naime, u posljednjih par godina u Podgorici i Nikšiću rade i takozvani duhovni centri , u Podgorici je smješten u jednoj od glavnih gradskih ulica, Njegoševoj, među elitnim lokalima koji su ustvari ugostiteljski objekti sa hranom i bezalkoholnim pićima, pitali smo da li su registrovani kao poreski obveznici, to jeste, da li plaćaju porez za tu djelatnost. Ratko Stojković iz Poreske uprave ovako je odgovorio:
"Crkvena opština Podgorica je polovinom 2004. godine obavijestila Poresku upravu da je počeo sa radom Duhovni centar u prostorijama u ul. Njegoševoj u Podgorici, te da će se u njemu održavati predavanja, promocije knjiga, izbor ikona, projekcije filmova duhovnih koncepcija i ostalih pravoslavnih duhovnih sadržaja, a u okviru njega da će biti u funkciji kuhinja posne hrane i napitaka za potrebe članova Duhovnog centra na bazi dobrovoljnih priloga Crkvene opštine Podgorica. Kada je promet pomenutih proizvoda i usluga neposredno u blizini vjerskih objekata i kada ga vrše ostala pravna ili fizička lica, radi ostvarivanja prihoda, takav promet se smatra oporezivim".
Nakon jasnog zaključka da Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, prije svega zahvaljujući prilozima koji se doniraju crkvama, a koji ne podliježu nikakvoj kontroli, kako se iz dijela javnosti to uporno ponavlja, ima specijalan ili povlašćeni status u ovoj državi, tako da bez kontrole može da iznosi i unosi novac u Crnu Goru, nameće se logično pitanje čija je odgovornost za to? Bivši sudija Ustavnog suda profesor Blagota Mitrić kaže - države:
"Prema Ustavu Crne Gore vjerske zajednice imaju svoja pravila ponašanja u okviru svog kanonskog djelovanja, a u okviru svog civilnog djelovanja u prometu sa trećim licima one su dužne da se ponašaju u skladu sa pravnim okvirima te države. Kada je riječ o stvari koju me pitate, mogu reći sljedeće: da je u takvoj situaciji, da su isključivo krivi nadležni državni organi koji omogućavaju da Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori može da radi na način koji nije u okrivu pravnih okvira, da nije u okviru ustavnih okvira crnogorske države. Prema tome, koliko je njihovo ponašanje nepravedno u tom domenu toliko je i velika odgovornost na strani nadležnih državnih organa".
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG