Dostupni linkovi

Što su uzroci usporavanja pregovora?


Brussels

Objašnjenje za hrvatsko usporavanje u pregovorima sa EU nije jednoznačno, kažu eksperti. Dijelom je to hrvatsko proglašenje ZERP-a, dijelom slovenska blokada više drugih poglavlja, dijelom vlastita sporost u reformama, ali i to što EU čeka razvoj situacije u regiji.

Rasprave o krivcu za usporavanje hrvatskih pregovora o članstvu u Europskoj uniji rasplamsale su se posljednjih dana u hrvatskoj političkoj javnosti. Izvršna vlast upire prstom u Slovence, ali ne želi izreći tu riječ, oporba kaže kako je krivica na izvršnoj vlasti koja je prespora u reformama, treći vele da je problem u proglašenju Zaštićenog ribolovno-ekološkog pojasa (ZERP-a). Hajde da se bavimo onime što je u našem vlastitom mandatu - tom je porukom predsjednik Stjepan Mesić pokušao presjeći sve te prepirke:

«Ja mislim da smo mi dovoljno objasnili Europskoj uniji, ali mi moramo provesti one poslove koji nama pripadaju, dakle koje neće nitko drugi riješiti. Moramo provesti reformu pravosuđa i reformu javne uprave – to je naš zadatak! A sve drugo će ići svojim tokom.»

Ipak, još uvijek manjka odgovor na pitanje – koji su uzroci hrvatskog usporavanja? Bivši ministar vanjskih poslova i politički analitičar Mate Granić u izjavi za naš radio kaže kako je činjenica da Hrvatska kasni u reformama, posebice pravosudnim, ali i da je Hrvatska po sudu poznavatelja sada mnogo spremnija za otvaranje nekih poglavlja pregovora s Europskom unijom nego što su bile Rumunjska i Bugarska, ali sada Slovenija blokira i ta poglavlja:

«Ono što Hrvatska mora učiniti bez obzira na Europsku uniju su brze reforme. To je njoj samoj u interesu, bez obzira na Europsku uniju. S druge strane, neosporno je da stvari treba nazivati pravim imenom , a to je da Slovenija sada zaustavlja proces približavanja Hrvatske i proces otvaranja pregovora.»

Profesor europskih integracija za zagrebačkom Sveučilištu Damir Grubiša kaže kako je prvenstveni razlog usporavanja – hrvatska nevjerodostojnost oko ZERP-a:

«Aspekt koji prethodi donošenju ZERP-a je da je Europska unija diskretno stavila do znanja Hrvatskoj je da se, prije nego što
donese taj ZERP, mora konzultirati sa Europskom unijom zato što na to izričito obvezuje jedan članak iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Dakle, ako Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju obvezuje Hrvatsku da se u svim važnim pitanjima koja će se ticati njenog daljnjeg članstva i statusa kao člana Europske unije konzultira sa Europskom unijom, onda je opravdano što je Europska unija to tražila od Hrvatske. Hrvatska to nije učinila , i – naravno – sada snosi te posljedice.»

Drugi je aspekt kašnjenja zaostajanje u borbi protiv korupcije i reformi pravosuđa i državne uprave, kaže Grubiša:

«Nedvojbeno je da Hrvatska nije ispunila ona očekivanja koja su pred nju postavljena, pa je zbog toga dobila i 42 posebna mjerila. I sada je problem u tome što u odgovoru na ta mjerila Europska unija još nije dala svoj definitivni stav – da li ih mi ispunjavamo ili ne. Ipak, može se reći da je loptica u hrvatskom dvorištu.»

Međutim, hrvatska priča ima i regionalni aspekt. Pogorša li se stanje u regiji, pozitivan primjer poput Hrvatske bit će još potrebniji, procjenjuje Granić. Kosovo je pred proglašenjem nadzirane nezavisnosti, u Bosni i Hercegovini su reformski procesi blokirani, a Europska unija čeka razvoj situacije u Srbiji.

«Vrlo je vjerojatno da će doći do žestokog sukoba Tadića i Koštunice, barem Koštunica forsira taj sukob da umanji važnost Tadićeve izborne pobjede i da izazove krizu i prije proglašenja nadzirane nezavisnosti Kosova. To je vidljivo da on to želi učiniti. Ako dođe do kompliciranja situacije u Srbiji i jačeg zaoštravanja, onda je vjerojatna opcija da će se davati podrška Hrvatskoj da ona što prije iziđe iz tog lonca.»
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG