Dostupni linkovi

Donedavno je ulazak u NATO podržavalo manje od 40 posto Hrvata, danas više od 50 posto, dok popularnost EU pada. Analitičari ističu da su tomu pridonijele teškoće u pregovorima s EU, zbog kojih se hrvatski političari ponašaju poput «uvrijeđenog djeteta», pa građanima, kao utjehu, serviraju – NATO.

"Stalno se tuklo po Evropskoj uniji, po Evropskoj uniji, po Evropskoj uniji. I sad kad je ta Evropska unija rekla – čekajte, stanite malo, niste napravili to, to, to i to, odjednom se kaže – ma tko su ti u Briselu, tko je ta Evropska unija, imamo mi NATO», kaže profesorica međunarodnih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Lidija Čehulić.

A zapravo je, kaže profesorica Čehulić, riječ o uhodanom slijedu stvari – najprije NATO, pa Europska unija. Hrvatski su političari, prema njezinoj ocjeni, sve ove godine neopravdano «uzdizali» ulazak u Europsku uniju, a zanemarivali NATO, da bi posljednjih tjedana promijenili retoriku:
«Sad se čak veselimo, radujemo se i nadamo se da ćemo u Bukureštu dobiti pozivnicu za NATO. Vlast to sad slavi kao neko veliko dostignuće, a to je bilo realno za očekivati. Evropska unija očekuje da mi ispunimo kriterije za ulazak u NATO i tek nakon toga će nastaviti dalje pregovarati s nama. Bog te pitao koliko ćemo čekati nakon ulaska u NATO da uđemo u EU.»
Analitičar Davor Gjenero:
«Temeljni razlog rasta potpori NATO savezu, a padanja potpori članstvu u EU je činjenica da je Hrvatska ispunila kriterije za pristup NATO savezu, i sada kad su vrata otvorena, većina građana počinje prihvaćati članstvo u NATO savezu kao nešto poželjno. Osim toga, tu je i relativna nestabilnost regije i ponovno pojavljivanje Rusije kao globalne sile, što utječe na dodatni rast popularnosti NATO saveza.»
Većina građana koje smo anketirali u NATO-u prije svega vide –zaštitu i sigurnost:
«Da se priklonimo jačima.»
«Da bi Hrvatska bila moćnija i sigurnija.»
«Nisu mi sada jasne sve ove igre oko Evropske unije.»
«Sa Slovenijom smo malo dobri, pa nismo, pa bumo se posvadili. Svi oni imaju neke velike ambicije prema Hrvatskoj.»
«Ipak nas izgleda trpaju u ovaj blok u kojem jesmo i to tako onda ide.»
«Da smo bili u NATO-u prije 15 godina neke stvari bi možda bile puno ljepše.»
«EU nam postavlja neke uvjete koje mi ne možemo ispuniti i sada je NATO utjeha političara jer im očito ne uspijeva ovo s EU. Strah ih je da bi Hrvatska zajedno sa Srbijom čekala i zajedno ušla u EU.»
Analitičar Gjenero:
«Kada je riječ o članstvu u EU, onda je evidentno da se javnost, pa i dio političara ponovo ponašaju kao mala djeca. Kada dolaze ozbiljnije kritike ili upozorenja, onda dolazi do te dječje reakcije – ako ćemo tako onda vi nama ne trebate i sasvim je svejedno kada ćemo mi postati članica EU.»
Profesorica Lidija Čehulić:
«Generalno, NATO je bio neopravdano zapostavljen u našoj politici i u našem društvu. Narod jednostavno nije bila briga za NATO, svi smo bili okrenuti EU. To se promijenilo kako su došli neki programi EU koji narodu nisu po volji, kao što su to prije bili neki programi NATO-a – baze, slanje vojnika vani i tako dalje, dakle to što narod nije htio. Sad imate zaoštrene odnose sa Slovenijom, imate standarde koje je postavila EU za poljoprivredu, imate bolonjski proces… Kad nas neko lupi, ne samo po džepu, nego po našem načinu života, po našem načinu rada, kad shvatimo da moramo nešto mijenjati, onda smo protiv toga. Ali to je jednostavno put koji se mora proći. Taj sindrom malog djeteta je za one koji nisu željeli shvatiti, pročitati, naučiti kako se ulazi u euroatlantske integracije. Ali, kažem, ima i onih koji su to vrlo dobro znali, ali iz vlastitih političkih razloga nisu željeli prenijeti istinu narodu.»
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG