Dostupni linkovi

Zabrinjavajuća popularnost radikala


Paolo Quercia

Rezultat srbijanskih izbora dobar je znak za demokratske procese u samoj Srbiji, no u cijeloj priči se ne smije zaboraviti da je Nikolić dobio izuzetno veliki broj glasova, skoro dvostruko više nego je to bilo 2004.

Radikali su sada najjača politička stranka Srbije jer su očito pokupili dio glasova i od socijalista i od Koštuničine partije, znači uživaju gotovo 50 posto podršku biračkog tijela u Srbije, ističe Paolo Quercia, ekspert za jugoistočnu Evropu u talijanskom Vojnom centru za strateške studije.
RSE: Srbija bi trebala potpisati politički sporazum s Evropskom Unijom. Bruxelles je najavio slanje misije na Kosovo. No, premijer Koštunica se tome protivi. Polarizacija u zemlji je vrlo izražena. Može li to biti povod ozbiljnijih političkih turbulencija u samoj Srbiji?
Quercia: Koštunica je u vrlo teškoj situaciji i on je svakako jedan od gubitnika ovih izbora. Naime, i Tadić i Nikolić su danas mnogo jači nego su bili jučer i prostor Koštuničinog političkog djelovanja se sužava. Nikolić se na ovim izborima obraćao istim onim ljudima koje su do sada davali podršku Koštunici. Znači on je onaj koji se nalazi između prodemokratskih i prozapadnih snaga i onih koji su se sada predstavljali kao umiveni nacionalisti. Do sada je uvijek igrao na obje te karte. To je i razlog zašto nije toliko naklonjen evropskim integracijama.
RSE: Kosovo najavljuje skoro proglašenje nezavisnosti. Posljednji datum s kojim se barata je 17. veljače. U slučaju daljnjeg odgađanja odluke, da li bi to moglo izazvati nezadovoljstvo većih razmjera na samom Kosovu, pa čak i nasilje.
Quercia: Naravno da je to moguće, iako je ishod izbora u Srbiji učinio lakšim put prema kosovskoj nezavisnosti. Svi se slažu da je pitanja dana ili tjedana do proglašenja. Uostalom Misija EU je spremna za Kosovo. No, naravno nitko još ne zna kakve su moguće reakcije unutar samoga Kosova, bilo da se radi o reakciji srpske manjine ili nekih radikalnih snaga unutar same Srbije. Ne vjerujem bi reakcije vlasti u Beogradu mogle biti oštre, čak nisam sklon vjerovati da bi se najavljene sankcije prema Kosovu mogle primijeniti. No trebat će vidjeti ponašanje Koštunice. On bi mogao pitanje Kosova podići na višu razinu kako bi ostao na političkom životu.
RSE: Paolo Quercia , talijanski stručnjak za istočnu Evropu smatra da postoji opasnost da ishod izbora u Srbiji uljulja Washington i Bruxelles u nekoj vrsti lažne sigurnosti oko Kosova.
Quercia: Sretan sam ishodom izbora, ali zabrinut usponom Radikala. To bi moglo voditi tome da sve manje stranke, bez obzira na njihovu političku platformu se moraju ujediniti u front protiv radikala, a to onda slabi demokraciju u Srbiji i snaži korupciju u društvu.
RSE: Kosovo će po svemu sudeći biti šesta država nastala na Balkanu nakon raspada bivše SFRJ. No kako će se to odraziti na Bosnu i Hercegovinu, i druge zemlje u regiji?
Quercia: Kosovo bi moglo u jednu ruku biti faktor destabilizacije, no ta se destabilizacija može kontrolirati. Istina, može provocirati i veće probleme. Sve ovisi od nekoliko faktora. Jedan je da li će Bosna i Hercegovina priznati ili ne Kosovo kao nezavisnu državu. Prizna li Bosna i Hercegovina tu nezavisnost, to bi moglo izazvati sukobe na političkoj, ali i na etničkoj osnovi. Srbi u BH nikada neće pristati da Sarajevo prizna Prištinu. Slično bi se moglo dogoditi i u Makedoniji. Skopje će vjerujem priznati Kosovo, no to je vrlo osjetljivo pitanje za obje ove države. Ipak, po mišljenju najveći rizik u budućnosti je nestabilnost samog Kosova. Nije bitan samo međunarodni status Kosova, već njegov ekonomski i društveni razvoj. Ne dođe li do ekonomskog rasta stanje će biti vrlo loše, i nikakvo međunarodni priznanja i nezavisan status to neće poboljšati. Zato mislim da će međunarodna zajednica morati vrlo pažljivo promatrati što se na Kosovu događa. Zato se bojim da je misija EU, koja je vrlo značajna, zapravo preblaga. Više je orijentirana na ulogu mentora, a ne vlasti. Misija bi trebala biti mnogo čvršća.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica novinarske nagrade 'Lorenzo Natali'  2008. koje dodjeljuje Evropska komisija u saradnji sa Reporterima bez granica i Svjetskim udruženjem novinara. 

XS
SM
MD
LG