Dostupni linkovi

Za i protiv zatvaranja


Bosnia-Herzegovina, Office of High Representative, logo, undated

Zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Titov izjavio je tokom susreta u Moskvi sa visokim predstavnikom u BiH Miroslavom Lajčakom da treba ukinuti Kancelariju međunarodnog predstavnika u Sarajevu.

A na sjednici Vijeća za provedbu mira u BiH, 27. februara u Briselu, na koju su pozvani lideri političkih stranaka i institucija BiH, biće riječi o sudbini Kancelarije visokog predstavnika u toj zemlji.

Sudbina Kancelarije visokog predstavnika u BiH, o čemu će se između ostalog raspravljati i na sjednici Vijeća za implementaciju mira krajem februara u Briselu, podijelila je mišljenja bosanskohercegovačkih političara. I dok se predstavnici političkih partija u Federaciji BiH zalažu za ostanak Kancelarije, u Republici Srpskoj smatraju da je ta institucija sa radom trebala prestati još prije nekoliko godina.
Stavovi su podijeljeni i oko razloga za ostanak, odnosno zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika. I dok jedni kažu kako politička situacija u zemlji još uvijek ne dozvoljava ukidanje OHR-a, drugi tvrde da bi njegov opstanak umanjio interes bh političara da sami kreiraju politiku i zakone u zemlji.

Predsjednik PDP-a Mladen Ivanić:
«Ako ova zemlja, 12 godina poslije, ne može sama upravljati sobom, ne vjerujem da joj mogu pomoći međunarodne institucije. Ta faza koja je privremena, davno je, po meni, trebala biti završena. Stoji činjenica da opšti politički ambijent nije povoljan, ali ja mislim ni međunarodne institucije više nemaju poseban interes i želju da budu previše angažovane u BiH jer suštinu bh problema davno su razriješili.»
Za potpredsjednika SDA Elmira Jahića sve dok Milorad Dodik bude vodio politiku kakvu vodi, Visoki predstavnik će biti potreban BiH:
«To uopšte nas ne amnestira na jednu pasivnost koja je dobrim dijelom prisutna kod svih političkih subjekata u BiH, koji očekuju da Ured visokog predstavnika za njih rješava ključne probleme države.»
I predstavnik Stranke za BiH u Parlamentu BiH, Beriz Belkić, kaže da nije vrijeme da Visoki predstavnik ode iz BiH sve dok se ne završe ustavne reforme i ne uspostave stabilne i odgovorne institucije BiH:
«Sve dok se ne završe ustavne reforme i dok se ne uspostave stabilne i kompetentnošću odgovarajuće institucije, mislim da je prisustvo Visokog predstavnika nužno. Međutim, o tome odlučuju drugi.»
Jedan od čelnika HDZ-a 1990 Vinko Zorić:
«Ja mislim da bi Ured trebao još neko vrijeme ostati. Da li raspravljati o ovlastima i pojedinim oblastima, to neću sada prejudicirati i nismo o tome donosili zaključke. Međutim, mi mislimo da bi još neko vrijeme u BiH trebao Visoki predstavnik.»

U Savezu nezavisnih socijaldemokrata kažu da se na predstojećem sastanku Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira neće odlučivati o definitivnoj sudbini OHR-a u BiH. Transformacija te institucije, kaže generalni sekretar stranke Rajko Vasić, više će zavisiti od eksternih, a manje od internih bh odnosa.
«Naš stav je jasan: OHR treba da završi svoju misiju jer, zaista, nema više i realnih razloga da se ovdje na taj način djeluje i da Evropska unija otvori jedan svoj partnerski ured koji će pomoći Bosni i Hercegovini na putu integracija, koji neće biti ni brz, a ni jednostavan ni lak.»
Iako Srpska demokratska stranka nije pozvana na sastanak u Brisel, predsjednik te političke partije Mladen Bosić smatra da je očito kako međunarodna zajednica želi razgovarati isključivo sa strankama vladajuće koalicije, iako je jasno da je među njima odnos neiskren.
«Ja sam ubijeđen da ovakva i ovako napravljena koalicija ne može riješiti ovu krizu koju je sama produkovala. Ta će kriza samo dublje i dublje ići. S druge strane, to na neki način odgovara i pojedinim predstavnicima međunarodne zajednice koji na taj način dobijaju alibi da se u nedogled ovdje produži ostanak OHR-a. Prošla je već godina dana otkako je OHR ozbiljno razmišljao da se povuče. Za tu godinu ništa se nije desilo. Čak je kriza još dublja.»
Na sjednici Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, osim sudbine OHR-a, biće govora i o ustavnim i policijskim reformama koje BiH treba ispuniti kako bi se približila evroatlantskim integracijama. Praksa pokazuje da se, što se ovih tema tiče, zemlja nije pomakla s mrtve tačke, te da od pompeznog najavljivanja bh političara kako će BiH u februaru potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom neće biti ništa.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG