Dostupni linkovi

U nepunih tjedan dana u Hrvatskoj su se dogodile dvije višemilijunske pljačke novca i dva jeziva ubojstva 30-godišnjeg taksiste u okolici Zadra i jednog poduzetnika kraj Šibenika.

Iako policijska statistika govori o padu kriminala i razbojstava, dojam javnosti je drukčiji, a sociolozi upozoravaju na društvo duboko poremećenih vrijednosti, za što nije kriv samo rat.

Hrvatski mediji danima već svoje emisije započinju vijestima o pljačkama i razbojštvima. Najnovija je stigla jutros iz Šibenika, gdje je prema izvješću dopisnice Hrvatskog radija, jedan muškarac 5 puta pregazio svojim automobilom drugoga muškarca, s kojim se prethodno sukobio.

«Nakon što su se razišli jedan je ušao u automobil, te vozilom prvo oborio, a potom više puta pregazio drugog, s kojim se neposrdno prije toga svađao. Nakon toga, automobilom se odvezao u Šibenik i sam se, nešto prije 10 sati, predao policiji.»

Jučer - šokantna vijest iz Zadra, gdje je brutalno pretučen i zapaljen 30-godišnji taksista, Igor Ćustić. On je, nešto prije ponoći, s autobusne stanice u Zadru, povezao jednog mladića ni ne sluteći da mu u taxi sjeda ubojica, koji je već sinoc uhićen.

Prošle su pak srijede, lopovi u Novom Zagrebu oteli kombi s vozačem jedne zaštitarske tvrtke i skoro 3 milijna kuna. U toku vikenda u središtu Zagreba opljačkana je mjenjačnica i odnesena, takodjer, višemilijunska svota novca.

Glasnogovornik Ravnateljstva policije, Krunoslav Borovec, priznaje da bi se po ovom posljednjem valu nasilja moglo zaključiti kako su u Hrvatskoj razbojstva i kriminal u porastu, no, policjska statstika, barem za prošlu godinu, to opovrgava:

«Kad su u pitanju kaznena djela razbojstava, onda treba reći da je u 2007. godini za 10 posto bilo manje kaznenih djela nego godinu dana ranije. U ovoj godini je teško reći, vidjet ćemo, tek smo premašili prvi mjesec i vidjet ćemo kakvi će trendovi biti, ali za sada ništa alarmantno se ne dešava u tom smislu.»

Bez obzira na postotke, hrvatskim je građanima nelagodno, ali ne više i neobično vidjeti na ulicama policajce s dugim oružjem, pa i prije službenih potvrda, iskustveno zaključuju kako je «opet netko nesto gadno opljačkao».

«Da, naravno, bitno obilježje kaznenog djela razbojstva je i taj imovinski karakter i pribavljanje protupravne imovinske koristi.»


Psihologinja Mirjana Krizmanić godinama već upozorava na potpuno urušen sustav vrijednosti i kotrljanje društva nizbrdo, jer oteti, ukrasti, pa čak i ubiti mnogima je postalo privlačnije od poštenog rada:

«Cijeli sustav vrijednosti se urušio već davno, ali se ništa ne radi na njegovom obnavljanju. Pogledajte, nijedan sudski proces gdje su ljudi zaista zainteresirani da se nešto dogodi, da se pravedno presudi, nije priveden svom kraju. Dapače, mi vidimo da se pogoduje optuženim ratnim zločincima. Ja znam da su oni nevini dok nisu osudjeni, al' su optuženi za nešto tako strašno da u tom slučaju ne smije biti nikakvih olakotnih okolnosti, a ima ih. I,tako se sve urušava, ljudi najčešće misle, svi skupa, da nitko, za ništa više neće biti kažnjen.»

Sociolog Renato Matić ističe da policija vrlo odgovorno radi, ali Hrvatska, kaže, još uvijek nije pravna država:

«I nema jasnog kontinuiteta izmedju prekršaja i sankcije. Dakle, to je ono što predstavlja nevjerojatnu količinu olova u hrvatskom društvu u bilo kakvom napredovanju i modernizaciji.»

Dr Krizmanić:

«Ima puno ogorčenih ljudi,p uno ogorčenih branitelja koji smatraju da im je na sve strane učinjena nepravda. Ogorčen čovjek je na svašta spreman.»

Docent Matić zastupa tezu da je u taj «začarani krug kriminala» Hrvatska ušla na samom početku demokratskih promjena i rata kada je politika, a ne struka, kalkulirala i procjenjivala što je zločin, a što nije.

«Dakle, zločin je bio opravdavan u ime nekakvih viših vrijednosti, kao što je nacija, i dogodilo se to da su ljudi takodjer počeli kalkulirati –što im se više isplati, prihvatiti pošteni rad ili prihvatiti nekakve devijantne norme. Dakle, to je sve posljednica te jedne početne – anomije.»
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG