Dostupni linkovi

Hoće li Stari most biti izbrisan sa UNESCO liste?


Mostar, Stari most

Nad najpoznatijim simbolom Mostara, Starim mostom, nadvila se opasnost da će biti izbrisan sa popisa Svetske zaštićene kulturne baštine zbog hotela Ruža koji se gradi u neposrednoj blizini.

O poslednjem upozorenju iz UNESCO-a da ako se hotel "Ruža" dimenzijama ne uklopi u istorijsko jezgro Mostara, njegov prepoznatljivi simbol Stari most mogao bi da bude izbrisan sa popisa Svetske zaštićene kulturne baštine, Komisija koja je trebalo da reši sporne detalje oko hotela "Ruža", koji se ne uklapa u ambijent istorijskog jezgra Mostara zbog većih dimenzija nije dostavila izveštaj UNESCO – u, a rok ističe poslednjeg dana januara.

Na problem hotela «Ruža» koji svojim gabaritima ne odgovara arhitektonsko-istorijskoj cjelini zaštićenog Starog grada, stučnjaci UNESKO-a upozorili su još prije dvije godine, u prvom izvještaju koji je stigao nakon što su Stari most i stara gradska jezgra stavljeni na popis svjetske kulturne baštine. U dokumentu koji je proslijeđen UNESKO-u u fazi nominacije, navodi se kako će hotel imati tri sprata, iako je već tada visina sagrađenog objekta povećana na četiri. Stručnjaci UNESKO-a zatražili su od bh vlasti da hitno i bez odlaganja ovaj problem riješe.Miroslav Landeka, mostarska Gradska uprava:
«Stručnjaci UNESKO-a su došli, jasno su iznijeli svoje primjedbe. Investitor je to trebao ispoštovati. To se nije dogodilo. Napravljeno je povjerenstvo eksperata, međutim, komisija nije postigla suglasje. To izvješće je komisija dostavila gradonačelniku, on ga je uputio Predsjedništvu.»
U izgradnju objekta hotela «Ruža», koji je trebao biti dovršen koncem 2007., do sada je uloženo preko 20 miliona KM.
Nakon upozorenja UNESKO-a, radovi na Ruži su obustavljeni. Formirana je komisija koja se, prema riječima stručnog saradnika investitora Edina Batlaka, nije mogla usaglasiti sa prijedlogom investitora da bi uklanjanjem manjeg dijela konstrukcije objekt hotela «Ruža» postao dijelom arhitektonske cjeline:
«Investitor je napravio analizu angažirajući firmu koja ima instrument najbolji danas na svijetu, koji je snimio volumene svih objekata i visine svih objekata. Na temelju toga je zaključio da nije potrebno rušiti četvrti sprat. Očekujemo, kao i prošle godine, da se ovaj rad proslijedi UNESCO-u, da se stručnjaci UNESC-a referiraju. Ne može ni jedan gradski službenik biti taj koji će kazati je li nešto zadovoljeno ili nije zadovoljeno.»
Ponudeni prijedlog navodno je bio i kompromisno rješenje, zbog čega Sead Avdić, donedavno predsjednik Državne komisije za saradnju sa UNESKO-om, aktualiziranje slučaja «Ruža» smatara iznenadujućim, te izražava bojazan da se od «Ruže» namjerno pokušava napraviti slučaj:
«UNESCO, još jednom ponavljam, nije bio tako rigorozan i radikalan. Ima se osjećaj da su naši stručnjaci i eksperti bili radikalniji u zahtjevima nego su to zahtjevi eksperata UNESCO-a. Ponavljam: to ne dolazi od UNESCO-a. Ono što se povezuje sa Mostarom jesu unutrašnja previranja i neslaganja unutar Bosne i Hercegovine, odnosno neslaganja unutar ekspertske komisije Gradske uprave.»
O kakvim se političkim previranjima radi, Avdić nije precizirao.
Da je ključ rješenja na «vlastima grada Mostara, odnosno strankama koje čine tu vlast», istakao je na svom blogu predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić. Na hitno rješnje problema danas je gradske vlasti pozvao i načelnik Jajca upozorivši i na moguće posljedice po kandidaturu ovog grada za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Dok gradski čelnici odbijaju navode o politizaciji slučaja, u kancalariji UNESKO-a u BiH su jasni: trgovine sa preporukama ne može biti.
Siniša Šešum, Ured UNESCO-a u BiH:
«UNESCO je prošle godine napravio jedan izvještaj u 6. mjesecu u kojem su preporuke koje se trebaju ispuniti. U preporukama se navodi skidanje četvrtog sprata.»
Rok do kojeg Bosna i Hercegovina mora poslati izvještaj UNESKO-u o rješenju spornih pitanja ističe 1. februara u 17 sati. Da li će izvještaj komisije koji je, uz ostalo, ponudio prijedlog investitora, biti rješenje koje zadovoljava preporuke, biće poznato na narednoj sjednici Komiteta za svjetsku kulturnu baštinu.

  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG