Dostupni linkovi

Seizmička osjetljivost Jadranskih zemalja


Zgrada Seizmoloskog zavoda u Podgorici

Prethodnih dana među naslovima crnogorskih medija vrištala su upozorenja o cunamiju, kao mogućoj posljedici aktivnog tektonskog rascijepa ispod Jadranskog mora.

Riječ je o tekstu koji je prenijet iz američkog glasila Geology, a u kojem se navodi da jadranske zemlje treba ponovo da procijene moguće podrhtavanje tla. I pored krupnih novinskih naslova nije riječ ni o kakvom revolucionarnom otkriću - tvrdi direktor Seizmološkog zavoda Crne Gore, profesor doktor Branislav Glavatović.

GLAVATOVIĆ:
Rekao bih da taj rad ne pokazuje ništa novo. U njemu se saopštava da je tektonizam tog prostora visoko aktivan. Oni navode jedan od brojnih rascijepa, koji su inače prisutni na tom prostoru. O tom koji su naveli nema mnogo evidencija, jer do sada nije rađena nikakva duboka seizmička topografija tog prostora da bi se moglo inicirati njegovo prisustvo i zalijeganje, kako kažu, nekih 200 kilometara dubine. Ima i neke nekonzistentnosti u radu. Tvrde da se ostrva Hrvatske izdižu i da se formiraju nova, što je kontradiktorno činjenicama. Čitav taj segment Jadrana lagano tone, brzinom do dva milimetra, o čemu svjedoče brojne zidine i gradovi koji su nađeni uz obalu tokom prethodnih desetina godina. Rad ukazuje na ono što mi već dvadesetak godina znamo, da se cijeli prostor ovog dijela Balkana i Mediterana nalazi u relativno visoko rizičnom seizmičkom području, da moramo s tim računati i naučiti se kako s tim živjeti.

RSE: Iako se jug Crne Gore smatra tektonsko osjetljivim područjem, čini mi se da se seizmičko sve manje uzima u obzir kada je riječ o arhitektonskom projektovanju. Čini li se i vama da se ubrzana izgradnja, kao jedan od najunosnijih biznisa u Crnoj Gori, ne odnosi s poštovanjem prema seizmološkim pravilima?

GLAVATOVIĆ: Na žalost, u dobrom dijelu tih slučajeva se zanemaruju ove okolnosti o kojima pričamo, da su ovi prostori vjekovima bili potresani jakim zemljotresima i da će taj proces biti nastavljen, ne samo tokom narednog i ovog vijeka, nego milenijima i milionima godina. Današnja nauka veoma dobro može da se nosi sa tom problematikom. Pored dobrih detektora, u Crnoj Gori postoje i veoma detaljne seizmičke karte veoma visokog kvaliteta i rezolutnošću.

RSE: Možete li nam, slikovitosti radi, neke od determinanti navesti?

GLAVATOVIĆ: Po svoj prilici, naša savjest nije tako snažna, ta disciplina i respektovanje postojećih propisa i zakona, kao kod Japanaca. Međutim i kod njih se događaju greške, jer se ne može apsolutno sve predvidjeti. U zadnjih osam godina su se dogodila ogromna razaranja Kobe iz razloga što je Kobe formiran na nasutom materijalu, ukraden od mora, tako da je zemljotres bio značajno uvećanog intenziteta. Kod nas se gradi tako kako se gradi i na žalost to slobodno tržište ostaje da se provjeri u nekom od sljedećih zemljotresa. Građevinska praksa može da se nosi sa time i to ulaganjima većim za samo 10-15 procenata u odnosu na neke normalne projekte, na projekte koji ne računaju sa seizmičkom sigurnošću. Sa tih 10-15 procenata uvećanim investicijama, svaki objekt koji se gradi na tom području, može da bude siguran do devet stepeni Merkalijeve skale, da bude siguran od nesreće u takvim katastrofama.

RSE: O tome koliko je važno imati dobre seizmološke karte govori i podatak da je na promociji regionalnog projekta bilo i dvadesetak gostiju iz NATO saveza. Koje područje će te karte obuhvatiti i kada će biti iscrtane?

GLAVATOVIĆ: U Podgorici je lansiran regionalni projekt - Harmonizacija karata seizmološkog hazarda za zemlje zapadnog Balkana. To je trogodišnji projekt i treba da rezultira značajnim ciljevima, a to su kompleksne savremene karte seizmičkog hazarda ili opasnosti, očekivanih efekata zemljotresa u budućnosti za sve zelje učesnice. Taj projekt je dominantno finansiran od strane civilnog projekta Nauka za mir i bezbjednost u okviru NATO-a.
  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica RSE od 1999. godine. Sarađivala sa više crnogorskih i regionalnih medija. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

XS
SM
MD
LG