Dostupni linkovi

Šestpostotni inflacijski šok


Zagreb, Gradska tržnica

Hrvatska se suočila sa najavom inflacije od gotovo šest posto i valom poskupljenja hrane, prijevoza i komunalija. Ekonomisti kažu da se treba pozabaviti uzrocima – slabim izvozom i visokom zaduženošću.

Malo globalnih problema, malo poznatih domaćih problema i – inflacija će doseći šest posto, a poskupljenja ozbiljno ugrožavaju standard. Građani su bijesni i ogorčeni:
„Užas! Užas! To je gore nego vani, jer su ovdje puno niže plaće i penzije, da bi ljudi mogli preživjeti. To je zaista jedna živa sramota.“
Rast cijena hrane kriv je za pola od šestpostotnog inflacijskog šoka, za desetinu tog postotka kriv je skuplji prijevoz, zbog poskupljenja energenata na svjetskom tržištu, a za preostalih gotovo pola krive su monopolističke gradske vlasti, u prvom redu u Zagrebu, koje su komunalije i vodu poskupile 25 do 50 posto s porukom – ako vam je skupo – ne morate živjeti u metropoli! Poskupljenje prijevoza zbog energije i poskupljenje hrane rezultat su globalne krize i poskupljenja, pojašnjava analitičar zagrebačkog Ekonomskog instituta, Željko Lovrinčević:
„Za Hrvatsku je indikativno da je njena struktura rasta cijena slična zemljama u okružju. Jedini problem Hrvatske je u tome što ima veoma visok udio prehrambenih proizvoda u takozvanoj košarici dobara i usluga, koji kod nas iznosi, zajedno sa pićem, oko 30 posto, a kod ostalih zemalja je taj udio puno manji. Zbog visokog udjela prehrambenih proizvoda je nešto viši i rast inflacije.“
Vlada je apelirala na proizvođače i trgovce hranom da vrate cijene, ali po ocjeni predsjednika Društva hrvatskih ekonomista i ekonomskog stratega Socijaldemokratske partije Hrvatske, Ljube Jurčića, to nije pravi način:
„U tržišnoj ekonomiji se ne može tražiti od proizvođača da o svom trošku zaustavi rast cijena. Ako njima troškovi proizvodnje rastu, oni te troškove proizvodnje moraju prebacivati na cijene i onda to stvara inflaciju. Ne može u tržišnoj ekonomiji vlada tražiti od proizvođača da se odreknu svog profita kako bi ljude spasili od povećanja cijena, jer poduzeća nisu karitativna, ni socijalna ustanova nego poslovna organizacija.“
Njegova je sugestija da država smanji potrošnju, kako bi odteretila privredu. Urednik poslovnog magazina „Lider“ i jedan od doajena ekonomskog novinarstva u Hrvatskoj, Miodrag Šajatović, za naš radio kaže kako je to načelno na mjestu, ali je stvar samo u odgovoru na pitanje – tko će platiti inflacijski račun:
„Ako država smanji potrošnju, smanjit će recimo na izdvajanjima za zdravstvo, pa će onda medicinska sestra imati maju plaću, pa neće ići kod frizera pet puta nego jednom, pa frizer neće imati za meso. Dakle, to je samo pitanje preraspodjele svega toga.“
Inflacija je površinski problem i posljedica, izričit je Šajatović:
„Hrvatska je osjetljiva na inflaciju zbog slabog izvoza i visoke zaduženosti. Prema tome, to su problemi kojima se prvenstveno treba baviti. A suzbijanje inflacije, pogotovo njenog psihološkog dijela je jedan vatrogasni problem.“
Što god vlasti odlučile učiniti, neće im biti lako:
„Poručila bih im da pogledaju malo kako ljudi žive, a njih nije sramota primati tolike plaće i imati sve beneficije, voziti se za badava, uzdržavati pola sela, ljubavnice… Nek‘ malo pogledaju kako obični ljudi žive. Nek‘ oni probaju živjeti s 4.000 kuna mjesečno.“
„Neki dan se ispred mene tresla jedna starica moleći: ,Imate li za jedan kruhčić ili mi ga kupite, gladna sam.‘ Naravno da sam joj ga kupila i još sam ženi dala novca. A takvih starica ima mnogo. To je zaista velika sramota. Ne znam dokle će ti ljudi moći izdržati.“
„Ima li ovome kraja? Ništa ne rade, to je samo šminka. Tek su došli, pa sad moraju na brzinu nešto smisliti. To je samo čista šminka.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG