Dostupni linkovi

Država još uvijek bez budžeta


članovi Predsjedništva BiH i predsjedavajući Vijeća ministara

Nacrt budžeta institucija Bosne i Hercegovine za ovu godinu još nije usvojen. Vijeće ministara BiH u dva navrata dostavilo je Predsjedništvu države nacrt, koje je ta institucija oba puta vratila na doradu.

I dok je član kolektivnog šefa države Nebojša Radmanović tražio smanjenje, njegov kolega Haris Silajdžić tražio je povećanje budžeta. Radmanovićevom zahtjevu u drugom prijedlogu je djelimično udovoljeno, dok su ostala dvojica članova Predsjedništva ostala uskraćena za svoje zahtjeve.
U Ministarstvu finansija i trezora BiH kažu da je budžet u Bosni i Hercegovini postao političko, a ne stručno pitanje. Zamjenik ministra Fuad Kasumović navodi da je suština problema u tome što je predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik još prije početka 2008. najavio da budžet kojeg je pripremalo nadležno ministarstvo neće biti usvojen, a da predsjedavajući Vijeća ministara sluša isključivo Dodikove upute:
«Ako će se praviti politički budžet, onda se politika treba voditi u Parlamentu, a u Ministarstvu finansija se vodi struka. Mi smo stručno rekli onako šta mislimo i kako bi to uradili. Ko god ima argumente i kaže: «evo, nećemo ići u Evropsku uniju i ne treba nam za taj dio sredstva», mi umanjujemo. Mi tu odgovornost u finansijama nećemo na sebe da preuzmemo. To treba politika da preuzme.»
U kabinetu člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića kažu kako je osnovna primjedba kolektivnog šefa države bila visina rasta budžeta od 23%. Takav budžet, smatra Radmanovićev savjetnik za privredni sistem i finansije Vasilj Žarković, ne ide u prilog razvoju zemlje i stranim investicijama. Žarković opovrgava da se u slučaju budžeta radi o političkom pitanju:
«To je jedna dezinformacija kojom hoće da se skrene pažnja sa ekonomske na neku političku stranu. Pitanje budžeta je čisto ekonomsko pitanje. Budžet se ne može izolovano posmatrati od ukupnog stanja ekonomije. Samim tim, to pitanje treba da rješava struka na način koji doprinosi faktički perspektivi Bosne i Hercegovine.»
Povodom vraćanja budžeta Vijeću ministara u dva navrata, reagovao je i Ured visokog predstavnika. Portparol Oleg Milišić:
«Činjenica da se taj nacrt vratio po drugi put u Vijeće ministara je, jasno, loša vijest. To može samo usporiti razvoj ključnih institucija Bosne i Hercegovine i staviti ih pod veći pritisak da implementiraju programe koji su po planu, traju jednu godinu, u najboljem slučaju devet mjeseci.»
Na naš upit na koji način se može riješiti nastala situacija u vezi sa budžetom, zamjenik ministra finansija Fuad Kasumović odgovara:
«Predviđam da će Predsjedništvo Bosne i Hercegovine korigovati onaj budžet koji je Ministarstvo finansija i trezora i Vijeće ministara u prvoj varijanti usvojilo, da će ga korigovati i da će takvog uputiti prema Parlamentarnoj skupštini.»
Sjednica Zastupničkog doma državnog Parlamenta na kojoj se trebao naći nacrt budžeta zakazana je za 5. februar. Zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Niko Lozančić za naš radio kaže da nije prevelik optimist da će do tog datuma u parlament stići nacrt budžeta. I za Lozančića, u ovom slučaju, radi se o političkim igrama:
«Mislim da bi svi oni koji rade na prijedlogu proračuna trebali uvažiti činjenicu da, ukoliko ne usvojimo proračun, da kasnimo u realizaciji projekata koji su planirani za ovu godinu."
Ukoliko se budžet Bosne i Hercegovine za ovu godinu ne usvoji do 31. marta, sve državne institucije ostaće bez novca. Pored toga, obaveze koje je Bosna i Hercegovina preuzela od evropskih institucija, a koje se tiču približavanja zemlje evroatlantskim integracijama, automatski pašće u vodu, odnosno potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te poziv u NATO, ostaće samo mrtvo slovo na papiru.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG