Hoće li EU poslati misiju na Kosovu čemu se protivi Srbija? Da li je moguće potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Srbije i EU bez izručivanja Mladića i Karadžića Haškom tribunalu "nečasna trgovina" kako su ovih dana pisali neki slovenski mediji? O tome smo razgovarali sa Luciom Monatanaro Jankovski, eksperticom u briselskoj nevladinoj organizaciji Iuterantional Alert.
RSE: Lucia Montanaro Jankovski smatra da je u ovom trenutku vrlo teško predvijeti ishod drugoga kruga predsjedničkih izbora u Srbiji jer je utrka vrlo izjednačena, no ističe da su građani Srbije zasićeni postojećim životom i da više ne žele biti isključeni iz euro integracija kao ranijih godina.
Montanaro: U jednu ruku, ljudi su već umorni od življenja u izolaciji u godinama rata i nakon njega i željeli bi konačno putovati kao što su to radili i ranije. No kako je "timing" izbora gotovo istodoban s određivanjem statusa Kosova, izbori su u ovom trenutku vrlo osjetljivi. Koštunica za sada još nije i službeno dao podršku Tadiću, i vrijeme je da se odluči. To će biti ključan moment za izbore 3. februara i njegova podrška je ono što može odrediti ishod izbora i prevagu na jednu ili drugu stranu. Izbor je sasvim jasan. Građani se trebaju opredjeliti izmedju prozapadnog Tadića, koji želi provesti ekonomske reforme i kandidata koji je deklarirani ultranacionalist. Ipak, mislim da mnogi žele prema Evropi i prema Zapadu, no ponavljam tu je i pitanje Kosova ,a oba kandidata igraju i na tu kartu.
RSE: Kako tumačiti onda zajednički put Koštunice i Tadića u petak u Moskvu na potpisivanje energetskog sporazuma s Rusijom? Da li je to okretanje prema Zapadu ili Istoku?
Montanaro: Srbija na ovim izborima mora odlučiti kojim putem želi ići, da li isključivo prema Istoku, da li i prema Zapadu ili se okrenuti nacionalizmu i samoizolaciji. Problem je i u tome što je Evropska unija mnogo toga obećavala Srbiji zadnjih godina, a građani nisu vidjeli neke konkretnije rezultate. Uspije li Srbiji ući na bijelu Schengensku listu, ljudima će ipak biti mnogo lakše. No, najprije moraju donjeti vrlo hrabru odluku 3. februara.
RSE: Analitičarka organizacije International Alert u Bruxellesu, nevladine udruge koja radi na izgradnji održivog mira i sigurnosti u državama koje su proživjele nasilje i sukobe, smatra da to što je Nikolić dobio 40 posto glasova i pobijedio u velikim urbanim sredinama nije toliko odlučujuća i ističe da su Nikolić i Radikali i na prošlim izborima imali tek nešto slabiju podršku.
Montanaro: Ono što je karatakteristično za političku sliku Srbije jesu nužne partijske koalicije. Bez podrške drugih poltičkih snaga teško je pobijediti. Zato će biti ključna odluka Demokratske stranke Srbije i Nove Srbije o tome da li će ili neće podržati Tadića.
RSE: Neki na Balkanu su prilično nezadovoljni činjenicom da je EU spremna potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanje sa Srbijom i bez izručenja Karadžića i Mladića Haškom tribunalu. Ugledni slovenski dnevnici tim su povodom u ponedjeljak napisali da je Bruxelles spreman na "nečasnu političku trgovinu" s Beogradom. Montanaro Jankovski smatra da je to ipak preteška ocjena.
Montanaro: To jest daleko od idealnog, ali što je u politici idealno? Na Balkanu je sličan slučaj bio je i sa Hrvatskom. Sporazum je potpisan i bez izručenja Gotovine. Po mojoj ocjeni, cijeli proces pregovaranja sa Srbijom bio je dugo zamrznut zbog pitanja Karadžića i Mladića i sada je Unija shvatila da se mora naći neko rješenje. Ne mislim da će time Srbija dobiti poruku da su obaveze prema Hagu završena priča. Znam, da je veliki broj građana Srbije protiv izručenja haških optuženika, ali što Srbija bude bliža EU to će te obveze biti lakše ispuniti. Potpisivanje nije i najsretnija odluka, ali jest bitan korak koji se mora poduzeti.
RSE: Oba predsjednička kandidata tijekom kampanje su isticali da je Kosovo neodvojivi dio Srbije. Što će Bruxelles poduzeti nakon 3. veljače. Da li će Kosovo biti priznato nezavisna država, da li će imati nadgledanu nezavisnost, da li će Unija poslati miisiju na Kosovo koja bi trebala zamjeniti UN-ovu administraciju?
Montanaro: Nema sumnje da će Unija poslati Misiju na Kosovo i usprkos snažnom odbijanju Srbije i usprkos usvojene skupštinske rezolucije. No, samo nekoliko mjeseci ranije Srbija je bila vrlo zainteresirana za evropsku misiju, pa je ovo političko reteriranje jedna vrsta kontradikcije. Beograd je ranije bio svjestan činjenice da nije u poziciji da u cjelosti zaštiti interese svih svojih građana, a upravo to što će evropske policijske snage biti na Kosovu jest način da se zaštite i srpska i druge manjine. Zato je i u interesu Srbije da na Kosovu bude misija EU. Osobno sam mišljenja da će Kosovo biti potpuna nezavisna država s određenim uvjetnim mjerama koje će biti na snazi nekoliko godina. Kroz proces nezavisnosti ići će kako su to prošle Hrvatska i Slovenija kada su one proglasile nezavisnost a onda su ih postupno priznale i druge države. Dakle, to smo već u prošlosti vidjeli u regiji i nije ništa novo. Znamo da se neke članice EU još predomišljaju smatrajući da bi priznanje kosovske nezavisnosti moglo i na njih utjecati, pa je i logično očekivati postupno priznanje, jer neke će države to učiniti brže i radije od drugih.
