Zagrebačkog Filozofskog fakulteta i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a postojanje jačeg spola u poslovnom svijetu potvrdilo je i istraživanje internetskog portala „MojPosao“.
Antonio Matković, internetska tvrtka „MojPosao“:
Antonio Matković, internetska tvrtka „MojPosao“:
„Istraživanja govore da je na vodećim odnosno menadžerskim pozicijama u hrvatskim tvrtkama samo oko osam posto žena.“
Eleonora Dukovac, novinarka „Poslovnog Dnevnika“:
„Evo i u redakciji u kojoj ja radim, od 12 urednika, samo je jedna urednica. Ne želim reći da se ciljano išlo na to i da su žene šikanirane, ali je očigledno da po nekoj inerciji u poslovnom svijetu i dalje prevladava jači spol, pogotovo kad je gospodarstvo u pitanju i sve što je s tim povezano.“
Antonio Matković s website-a „MojPosao“ i novinarka Eleonora Dukovac iz „Poslovnog Dnevnika“ sudjelovali su danas na Forumu kojeg je o ulozi rodova u svijetu rada organizirao internetski portal „MojPosao“ i Ured Vlade Republike Hrvatske za ravnopravnost spolova. Predstojnica Ureda Helena Štimac-Radin:
„Više od 60 posto nezaposlenih žena je izjavilo da su prilikom traženja zaposlenja od strane poslodavca bile suočene s pitanjima koja se tiču njihovog privatnog života, primjerice – da li ste udati, da li imate djecu, da li planirate imati djecu… Gotovo 83 posto nezaposlenih žena smatra da se muškarcima u Hrvatskoj danas lakše zaposliti nego ženama.“
Izvršna direktorica tvrtke „Selectio“ Vera Cubranić kaže da je istraživanje pokazalo kako i se muško-ženske poslovne karakteristike, kao preduvjeti za uspjeh u poslovnom svijetu, nažalost i dalje apsolutno poklapaju sa već poznatim stereotipima o muškarcima i ženama:
„Žene su emocionalne, dobri su slušači, drage, slabe, podložne utjecaju, brižne… A dominantne muške karakteristike u poslovnom okruženju su: dominantnost, odlučnost, površnost, arogantnost, egocentričnost, hrabrost, opuštenost i ambicioznost. Ovakva percepcija, u jednom, vjerujem nekvalitetno odrađenom selekcijskom procesu, sigurno da će ženama onemogućavati pristup određenim zanimanjima.“
Ali, zanimljivo je i sljedeće:
„I muškarci i žene kažu da bi ipak radije imali šefa muškarca. To je čak izraženije među ženama nego među muškarcima.“
Ana-Marija Gospočić iz CESI-ja ističe da o tradicijskom društvu i neravnopravnosti dovoljno govori i podatak prema kojem manje od jedan posto muškaraca u Hrvatskoj odlazi na porodiljski dopust:
„Čitala sam istraživanja koja je radio drugi portal, gdje je bilo riječi o tome da je muškarce zapravo sram otići na porodiljski dopust, jer ga onda unutar firme prozivaju ,papučarom‘. To je jedna stvar. Druga stvar je zakonodavstvo koje možda trenutno nije najbolje prilagođeno. Zapravo ne znam koliko su uopće očevi upoznati sa mogućnošću odlaska na roditeljski dopust.“
Sonja Ludvig:
„Statistički gledajući, muškarci imaju veće plaće nego žene, za jednake poslove. Prema tome, veća je motivacija da muž nastavi raditi, a žena da ode na porodiljski dopust. To je jedan zatvoren krug.“
Naše sugovornice upozoravaju na još jedan trend:
„Mislim da je trend da muškarci izlaze iz onih profesija koje gube moć. Znači, ako vidite više žena u nekoj profesiji – recimo sada u marketingu ima puno više žena nego muškaraca – to znači da se ta profesija više ne percipira kao društveno moćna.“
„Imamo pojam ,feminizacija siromaštva‘. To se zaista događa i nije slučaj samo kod nas, već je to tako u cijelom svijetu – kad žena u nekoj profesiji ima više nego muškaraca, u toj profesiji pada moć, plaće su manje. To je nešto što jeste prepoznato od famozne Evropske unije i na tome će se raditi i kod nas. Kako, to ćemo vidjeti.“
