Dostupni linkovi

Nakon što je predsjednik Vlade RS Milorad Dodik izjavio da oružane snage BiH previše koštaju, te da opterećuju budžet sa više od 300 milijuna eura, uslijedile su reakcije. Šta o Dodikovom zahtjevu za demilitarizaciju BiH misle političari i stručnjaci u ovoj oblasti ?

Izjava premijera Republike Srpske Milorada Dodika u Fondaciji Friedrich Ebert u Berlinu da oružane snage Bosne i Hercegovine opterećuju državni budžet sa oko 300 miliona eura te da bi taj novac trebalo preusmjeriti u socijalne i razvojne svrhe, nije naišla na odobravanje unutar političkih i ekspertnih krugova u zemlji.

Bosna i Hercegovina se opredijelila za pristupanje partnerstvu za mir i NATO savezu, a to podrazumijeva i ispunjavanje preuzetih obaveza i zadire u dublja pitanja, smatra Mladen Ivanić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Bosne i Hercegovine:
«Mislim da bi bilo bolje kada bi mi mogli doći u situaciju da nemamo vojsku i da je Bosna i Hercegovina demilitarizovana. Vjerovatno bi to značilo i više novca u budžetu, ali mislim da to u ovom trenutku nije realno iz dva razloga. Prvo, Bosna i Hercegovina mora nešto unijeti u NATO, a mi smo rekli da mi želimo ući u NATO. Drugo, očito je da u tome ne postoji politička saglasnost, jer su brojne strukture u Bosni i Hercegovini koje to maltene protumače udarom na suverenitet.»
U Centru za sigurnosne studije smatraju da se radi o političkom stavu, tim prije što je reforma odbrane jedan je od svjetlijih primjera napretka i zajedničkog rada, napominje generalni sekretar Centra Denis Hadžović:
«Svakako da je izjava dobra, da trebamo ekonomski ojačati, ali to ne predpostavlja da ukidamo naše vojne snage, pogotovo jer su oni jedan od najnaprednijih društvenih sektora u Bosni i Hercegovini, tako da bi uništavanjem toga doveli u pitanje svrsishodnost napravljenih reformi i čime se najviše prezentira Bosna i Hercegovina u dobrom svjetlu u međunarodnim odnosima to su upravo te reforme koje su načinjene u sektoru sigurnosti i da dajemo doprinos međunarodnom miru i sigurnosti upućivanjem naših jedinica u Irak.»
Oružane snage Bosne i Hercegovine su preduslov za daljnji razvoj zemlje, smatra ministar odbrane Bosne i Hercegovine Selmo Cikotić, te napominje kako je suma izdvajanja za vojne potrebe znatno manja od one koju je iznio premijer Dodik:
«Radi se o jednom znatno manjem iznosu koji se troši za odbrambene potrebe. Ja želim podvući da bez razvoja i jačanja odbrambenih struktura Bosne i Hercegovine nema ni jačanja države Bosne i Hercegovine, ni njenih institucija, ni demokratskog ambijenta, ni razvoja ekonomije Bosne i Hercegovine niti njenog daljnjeg napretka prema porodici progresivnih i naprednih nacija evroatlantskih integracija.»
Bosna i Hercegovina bez vojske ne može računati na članstvo u sjevernoatlantskom savezu bez obzira što bi troškovi bili reducirani, posjeća bivši zamjenik federalnog ministra odbrane Ferid Buljubašić:
«Sigurno je da vojska u svim zemljama košta, pogotovo u Bosni i Hercegovini koja ima ovu i ovakvu privredu, ove i ovakve probleme. Međutim, da bi imali garanciju te kolektivne bezbjednosti, prvo morate biti član NATO-a. A da biste bili član NATO-a, morate imati određeni vojni kontingent i određene zadatke u okviru NATO-a.»
Iza ideje o demilitarizaciji stoji politički interes, smatra Enes Bećirbašić koji je u svojstvu zamjenika ministra odbrane svojevremeno učestvovao u procesu reforme odbrane:
«Tu je ideju, ali čisto iz političkih razloga, i ranije provlačio gospodin Dodik, što je, naravno uz argumentaciju, otpalo u vrijeme reformi odbrane. Nisu u pitanju ni finansije ni išta drugo, nego je samo politikantstvo, najkraće rečeno, i nikome zdravom ne pada na pamet da računa na NATO da mu bude sigurnosni kišobran bez participacije u tom cijelom sistemu.»
Adnan Terzić, koji je u vrijeme reforme odbrane u Bosne i Hercegovine bio predsjedavajući Vijeća ministara, kaže kako je razgovarati o demilitarizaciji zemlje u ovom trenutku prerano, naročito zbog činjenice da bosansko-hercegovački susjedi i dalje imaju vojsku:
«Sve dok sve zemlje u regionu imaju vojsku, sigurno da Bosna i Hercegovina jednostavno ne može ozbiljno razgovarati na temu demilitarizacije.»
Predsjedavajući parlamentarne Komisije za odbranu i sigurnost Branko Zrno, u povodu Dodikove izjave, kaže kako ni Evropa nije demilitarizovana:
«Ne vidim demilitarizovano susjedstvo, pa ni Švicarsku, koja ima borbene avione. Ne vidim, makar u bliskoj budućnosti, nikakvu potrebu da mi budemo rodonačelnici evropske demilitarizacije.»
Kao rješenje i metod uštede i biti smanjenje broja pripadnika oružanih snaga, vjeruje Ivanić:
«Mislim da ono što mi možemo održavati je negdje oko šest hiljada vojnika i oficira i kada bismo se zadržali na tom nivou, mislim da bi onda i vojska imala dobre uslove, a i da ne bi previše koštalo institucije.»
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

XS
SM
MD
LG