Izjava premijera Republike Srpske Milorada Dodika u Fondaciji Friedrich Ebert u Berlinu da oružane snage Bosne i Hercegovine opterećuju državni budžet sa oko 300 miliona eura te da bi taj novac trebalo preusmjeriti u socijalne i razvojne svrhe, nije naišla na odobravanje unutar političkih i ekspertnih krugova u zemlji.
Bosna i Hercegovina se opredijelila za pristupanje partnerstvu za mir i NATO savezu, a to podrazumijeva i ispunjavanje preuzetih obaveza i zadire u dublja pitanja, smatra Mladen Ivanić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Bosne i Hercegovine:
Bosna i Hercegovina se opredijelila za pristupanje partnerstvu za mir i NATO savezu, a to podrazumijeva i ispunjavanje preuzetih obaveza i zadire u dublja pitanja, smatra Mladen Ivanić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Bosne i Hercegovine:
«Mislim da bi bilo bolje kada bi mi mogli doći u situaciju da nemamo vojsku i da je Bosna i Hercegovina demilitarizovana. Vjerovatno bi to značilo i više novca u budžetu, ali mislim da to u ovom trenutku nije realno iz dva razloga. Prvo, Bosna i Hercegovina mora nešto unijeti u NATO, a mi smo rekli da mi želimo ući u NATO. Drugo, očito je da u tome ne postoji politička saglasnost, jer su brojne strukture u Bosni i Hercegovini koje to maltene protumače udarom na suverenitet.»
U Centru za sigurnosne studije smatraju da se radi o političkom stavu, tim prije što je reforma odbrane jedan je od svjetlijih primjera napretka i zajedničkog rada, napominje generalni sekretar Centra Denis Hadžović:
«Svakako da je izjava dobra, da trebamo ekonomski ojačati, ali to ne predpostavlja da ukidamo naše vojne snage, pogotovo jer su oni jedan od najnaprednijih društvenih sektora u Bosni i Hercegovini, tako da bi uništavanjem toga doveli u pitanje svrsishodnost napravljenih reformi i čime se najviše prezentira Bosna i Hercegovina u dobrom svjetlu u međunarodnim odnosima to su upravo te reforme koje su načinjene u sektoru sigurnosti i da dajemo doprinos međunarodnom miru i sigurnosti upućivanjem naših jedinica u Irak.»
Oružane snage Bosne i Hercegovine su preduslov za daljnji razvoj zemlje, smatra ministar odbrane Bosne i Hercegovine Selmo Cikotić, te napominje kako je suma izdvajanja za vojne potrebe znatno manja od one koju je iznio premijer Dodik:
«Radi se o jednom znatno manjem iznosu koji se troši za odbrambene potrebe. Ja želim podvući da bez razvoja i jačanja odbrambenih struktura Bosne i Hercegovine nema ni jačanja države Bosne i Hercegovine, ni njenih institucija, ni demokratskog ambijenta, ni razvoja ekonomije Bosne i Hercegovine niti njenog daljnjeg napretka prema porodici progresivnih i naprednih nacija evroatlantskih integracija.»
Bosna i Hercegovina bez vojske ne može računati na članstvo u sjevernoatlantskom savezu bez obzira što bi troškovi bili reducirani, posjeća bivši zamjenik federalnog ministra odbrane Ferid Buljubašić:
«Sigurno je da vojska u svim zemljama košta, pogotovo u Bosni i Hercegovini koja ima ovu i ovakvu privredu, ove i ovakve probleme. Međutim, da bi imali garanciju te kolektivne bezbjednosti, prvo morate biti član NATO-a. A da biste bili član NATO-a, morate imati određeni vojni kontingent i određene zadatke u okviru NATO-a.»
Iza ideje o demilitarizaciji stoji politički interes, smatra Enes Bećirbašić koji je u svojstvu zamjenika ministra odbrane svojevremeno učestvovao u procesu reforme odbrane:
«Tu je ideju, ali čisto iz političkih razloga, i ranije provlačio gospodin Dodik, što je, naravno uz argumentaciju, otpalo u vrijeme reformi odbrane. Nisu u pitanju ni finansije ni išta drugo, nego je samo politikantstvo, najkraće rečeno, i nikome zdravom ne pada na pamet da računa na NATO da mu bude sigurnosni kišobran bez participacije u tom cijelom sistemu.»
Adnan Terzić, koji je u vrijeme reforme odbrane u Bosne i Hercegovine bio predsjedavajući Vijeća ministara, kaže kako je razgovarati o demilitarizaciji zemlje u ovom trenutku prerano, naročito zbog činjenice da bosansko-hercegovački susjedi i dalje imaju vojsku:
«Sve dok sve zemlje u regionu imaju vojsku, sigurno da Bosna i Hercegovina jednostavno ne može ozbiljno razgovarati na temu demilitarizacije.»
Predsjedavajući parlamentarne Komisije za odbranu i sigurnost Branko Zrno, u povodu Dodikove izjave, kaže kako ni Evropa nije demilitarizovana:
«Ne vidim demilitarizovano susjedstvo, pa ni Švicarsku, koja ima borbene avione. Ne vidim, makar u bliskoj budućnosti, nikakvu potrebu da mi budemo rodonačelnici evropske demilitarizacije.»
Kao rješenje i metod uštede i biti smanjenje broja pripadnika oružanih snaga, vjeruje Ivanić:
«Mislim da ono što mi možemo održavati je negdje oko šest hiljada vojnika i oficira i kada bismo se zadržali na tom nivou, mislim da bi onda i vojska imala dobre uslove, a i da ne bi previše koštalo institucije.»
