Dostupni linkovi

BiH i informacione tehnologije - na dnu liste


Podaci Svjetskog ekonomskog foruma pokazuju da se BiH, prema korišćenju informaciono-komunikacionih tehnologija, nalazi na 89. mjestu, od 122 zemlje u svijetu.

Od zemalja jugoistočne Evrope lošije su plasirane samo Albanija i Moldavija.
Iako je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine još krajem 2004. godine usvojilo Akcioni plan razvoja informacionog društva, na ovom planu nije urađeno mnogo. Stručna savjetnica za informacione tehnologije u Uredu koordinatora za reformu javne uprave BiH, Azra Busuladžić, ističe da provođenje akcionog plana ide sporo:
«Što se tiče ispunjenosti plana, teško je govoriti u procentima, to nije neka velika cifra, ali nešto se ipak radi. Pomaci su napravljeni. Konkretno, usvojen je Zakon o elektronskom potpisu, ali da bi on bio u funkciji, potrebno je izraditi podzakonske akte. Usvojena je politika softvera, na nivou Vijeća ministara; potpisana je i ratificirana konvencija o računarskom kriminalu. Kad gledamo to kao dio akcionog plana, to je jako malo s obzirom na ono što je u akcionom planu - radi se o stotinama i stotinama stranica materijala.»
BiH još nije usvojila ni Zakon o informacionom društvu, dodaje Busuladžićeva:
«Još uvijek je jedna velika prepreka u razvoju i implementaciji akcionog plana to nepostojanje agencije za informaciono društvo koja bi bila na nivou države.»
Korištenje znanja i informacija ali i informaciono-komunikacionih tehnologija u svakodnevnom životu, u Bosni i Hercegovini još uvijek je na niskom nivou o čemu govore i posljednji zvanični podaci iz 2006. godine Regulatorne agencije za komunikacije. Portparol Regulatorne agencije za komunikacije Amela Odobašić:
«U 2006. godini podaci jasno navode da je, procentualno, u Bosni i Hercegovini stopa iskorištenosti interneta iznosila 24,5 posto. Na osnovu podataka koje su nam dostavila 43 licencirana internet provajdera, evidentno je bilo da u Bosni i Hercegovini postoji 237.660 hiljada registrovanih pretplatnika interneta. Međutim, polazeći od definicije Međunarodne unije za telekomunikacije, prema kojoj je internet korisnik svaka osoba između 16 i 74 godine starosti koja koristi internet tokom godine, agencija procjenjuje da je u Bosni i Hercegovini u 2006. godini zapravo bilo 950 hiljada internet korisnika.»
Ovakvo stanje i ne čudi s obzirom da u Bosni i Hercegovni još uvijek ni u svim osnovnim i srednjim školama ili fakultetima nema interneta. Posljednja istraživanja u Republici Srpskoj agencije „Prime Communication“ pokazala su da oko 21 posto građana internet ima kod kuće, dok se na školama i fakultetima on koristi tek oko 2 posto. Ministar Prosvjete Republike Srpske Anton Kasipović ističe da bi se u narednih godinu dana u svim osnovnim i srednjim školama u ovom bh entitetu trebao da uvede internet:
«Naša namjera jeste internet u svim školama. Mi ćemo to ostvariti. Kad je riječ o nastavnicima, svi nastavnici će proći obuku. Svi nastavnici će, ja neću reći «morati» nego željeti, jer uvjeren sam da je tako, da se osposobe i da koriste računare jer će na taj način biti kompletniji i uvjeren sam da će biti bolji nastavnici.»
Kad je u pitanju informatičko obrazovanje u osnovnim školama u Brčkom, stanje je iz godine u godinu sve bolje, kaže šef odjeljnja zajedničkih poslova u Vladi Distrikta Brčko Kasim Delalić:
«Od naših petnaest matičnih i nekih devetnaest područnih škola, većina ima dostupnost - u svakom razredu po jedan kompjuter koji je spojen s internetom. Za 2007. kalendarsku godinu mogu da kažem da je nabavljeno negdje oko 200 jedinica, tako da vršimo, da kažemo, ravnomjerni raspored tih jedinica prema broju učenika po školama.»
Prema riječima Azre Busuldžić u razvoju informacionog društva najviše zaostaje Federacija BiH:
«Brčko Distrikt i Republika Srpska su tu negdje. Za Brčko Distrikt nije iznenađujuće da su oni dosta napredni zbog toga što su mali i kompaktni i puno je to jednostavnije na njihovom nivou. Za Republiku Srpsku ja mogu reći sve riječi pohvale: dosta se radi, dosta se toga usvaja, ide se naprijed. Federacija je, od ta tri nivoa razvoja, na najnižem.»
I pored toga što je u Regualtornoj agenciji do kraja 2007. godine bilo prijavljeno čak 60 internet provajdera, godišnja stopa rasta korisnika interneta raste tek oko 4 posto, objašnjavaju u RAK-u. Amela Odobašić:
«U poređenju sa 2005. godinom, evidentan je trend porasta jer je u 2005. godini broj korisnika internet usluga iznosio 20 posto. Evidentan je porast u prosjeku od 4,5 posto, što se može primijeniti i na 2004. godinu.»
Kao jedan od razloga ovakvog stanja informatičkog društva u Bosni i Hercegovini treba tražiti i u mnogo manjim ulaganjima nego u drugim zemljama. Susjedna Hrvatska koja u regionu prednjači u razvoju informacionih tehnologija, u 2006. godini u ovu oblast uložila je 925 miliona konvertibilnih maraka, dok je u Bosni i Hercegovini, koja ima neznatno manje stanovnika, uloženo tek 110 miliona maraka. Ovo na kraju ima reuzultat da je svaki drugi nastavnik i učenik u Bosni i Hercegovini informatički polupismen.
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

XS
SM
MD
LG