Dostupni linkovi

Ruski interesi na Balkanu i energetska politika


postrojenja Gazproma

Rusija kao jedna od najbogatijih energetskih zemalja svijeta primiče se Balkanu. Rastuće antizapadno raspoloženje u Srbiji zbog Kosova, Moskvi daje šansu da širi područje svoga utjecaja.

Čini se da su današnjom odlukom Vlade Srbije otvorena vrata Moskvi da stekne kontrolu i nad većim dijelom energetske infrastrukture Srbije. Kako će se ruski koraci na Balkanu odraziti na evropsku energetsku politiku?


Mnogi analitičari su mišljenja da je Moskva sve odlučnija u nakani da ostvari politički i ekonomski utjecaj na Balkanu i tako značajnije utječe i na energetsku politiku Evrope. Srbija je jedan od ključnih energetskih tranzitnih koridora i naravno da je u interesu Moskve da ovlada tom energetskom infrastrukturom. Uspije li u cijelosti u tome, to bi se i te kako moglo odraziti na zapadnu energetsku politiku koja želi osigurati razne izvore energije, posebno prirodnog plina, kako ne bi ovisila od ruskog državnog monopoliste Gasproma. Nicholas Gvosdev, ekspert za Rusiju u Nixonovom centru u Washingtonu smatra da onaj tko ima " jaku kontrolu nad infrastrukturom Srbije, ima kontrolu nad jednim od najvažnijih koridora za evropsku trgovinu i transport".

I prošlotjedno potpisivanje sporazuma sa Bugarskom što će omogućiti ruskom plinu da se dodatno primakne Evropi plinovodom Južni tok. Riječ je o zajedničkom projekt ruskog Gasproma i talijanskog ENI-ja koji će se protezati od Crnog mora do Bugarske. Tu se dijeli, i jedan krak ide u Grčku i Italiju, a drugi u Srbiju i Središnju Evropu. Srbija, kažu stručnjaci, je zainteresirana za projekt, zbog kronične nestašice plina, ali uvjet Moskve je i prodaja Gaspromnjeftu 51 posto dionica Srpske naftne industrije koja kontrolira većinu distribucijske mreže u Srbiji. Evropska unija je željela javni tender, a kao zainteresirani su se namjeravali pojaviti austrijski OMV, madjarski MOL, te poljska i rumunjska naftna kompanija.
Federico Bordonare, talijanski analitičar ističe da je Kosovo važna karika u cijelom lancu te svojevrsne političke trgovine Moskve i Beograda.

"Očito je da Rusi žele igrati značajniju ulogu na srpskom energetskom tržištu. Vjerojatno uz to vezuju i svoju diplomatsku podršku rješenju statusa Kosova, a sve kako bi bili osigurani Gaspromovi interesi i njegova prisutnost na srpskom tržištu".
I ruski analitičar, urednik moskovskog časopisa" Rusija u svjetskoj politici" Fyodor Lukyanov je prilično uvjeren da će Rusija od Srbije dobiti određenu nadoknadu zbog podrške oko Kosova.

"Bilo vrlo čudno da Rusija koja aktivno politički brani Srbiju, neće pokušati političku podršku pretvoriti u ekonomsku prednost" smatra Lukyanov.

Uspije li Rusija u potpunosti ovladati energetskom imovinom Srbije, to bi moglo ugroziti projekt "Nabucco" koji podržava EU, a kojim bi se plin transportirao iz Kaspijske regije prema Evropi, preko Turske i Balkana, zaobilazeći Rusiju. Očito je da Rusija želi najprije ovladati ekonomski Evropom, a onda i politički, smatra Gvosdev i objašnjava kako je to dio šireg plana ili strategije kako redizajnirati ruski utjecaj u Evropi, ne samo na Balkanu.

"Dio te strategije je imati ključne pozicije u raznim dijelovima Evrope koje bi poslužile za ostvarenje ruskog ekonomskog i političkog utjecaja".

Gvosdev dodaje kako se Moskva želi etablirati u evropskoj ekonomiji na način da bi je bilo teško zaobići, a "uspije li ruskim tvrtkama ući u poslovni život evropskih zemalja, sama ta prisutnost činit će Rusiju počasnom članicom Unije. Tako bi bila izbrisana ona tanka nit na temelju koje možete reći ovo je evropsko, a ovo rusko. Upravo to je i dugoročni cilj Moskve ", ističe analitičar za Rusiju u Nixonovom centru u Washingtonu.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica novinarske nagrade 'Lorenzo Natali'  2008. koje dodjeljuje Evropska komisija u saradnji sa Reporterima bez granica i Svjetskim udruženjem novinara. 

XS
SM
MD
LG