Dostupni linkovi

U jednom sarajevskom naselju dvojica maloljetnika polila su benzinom i zapalila staricu. Osim ovog slučaja, u posljednje vrijeme brojni su i drugi koji upozoravaju na porast maloljetničke delinkvencije.

Ljubica Đokić – Spasojević u nedjelju navečer vraćala se kući iz prodavnice u sarajevskom naselju Hrasno. Ispred lifta sačekala su je dvojica mladića, najvjerovatnije u namjeri da joj otmu novac. Kako ga nisu našli, 72-godišnju staricu su posuli ukradenim benzinom i zapalili. Starica je zadobila teške opekotine, potvrdila nam je Biljana Jandrić glasnogovornica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu:
«Njoj je opečeno 20 posto ukupne površine, od toga je jedan dio opekotina trećeg stepena, znači izuzetno teške i duboke povrede. Kad njeno opšte stanje bude malo bolje, najvjerojatnije će se uraditi dva operativna zahvata.»
Monstruozan čin još je strašniji ako se u obzir uzme činjenica da su ga počinili maloljetnici. Bezosjećajnost i ekstremna brutalnost koja u posljednje vrijeme karakteriše krivična djela, prenijela se i na mlade, kaže socijalni psiholog Ibrahim Prohić. Prohić vjeruje kako je zbog neadekvatne sankcije i reakcije društva realno očekivati i mnogo gore stanje:
«Ma ne samo da možemo očekivati, nego mi već danas imamo tendenciju ne samo povećanja broja kriminalnih radnji nego i povećanja, odnosno intenziviranja i unošenja sve brutalnijih sredstava i načina izvršenja. Društvena reakcija bi podrazumijevala bavljenje - istraživanje uzroka promoviranjem i podsticanjem zdravih modela življenja, zdravih modela ponašanja, a to onda podrazumijeva potpuno drugačiju situaciju u čitavom društvu.»
Tokom prošle godine prema podacime MUP-a KS maloljetnici su počinili oko 700 krivičnih djela. Među 303 maloljetnika koja su počinila ova djela, ima i povratnika u vršenju krivičnih djela, kaže Mićo Letić, inspektor za maloljetničko prijestupništvo MUP-a KS:
«Zabrinjavajuće je to što od 303 maloljetnika imamo 93 višestruka povratnika. Govorimo o maloljetnicima koji su u toku jedne kalendarske godine po dva do 130 krivičnih djela, što u jednu ruku govori i daje nam smjernice da mjere koje se izreknu od strane suda zbog nepostojanja institucija da se izvrši trajnija i potpunija resocijalizacija maloljetnika.»
No, više zastrašuje podatak da se u posljednje vrijeme dobna granica smanjuje te sva mlađi dolaze u sukob sa zakonom, upozorava Letić:
«U toku 2007. godine, kada posmatramo dobni uzrast do 14 godina, to su krivično neodgovorna djeca. Nisu ni maloljetnici. Njih je 63 učestvovalo u izvršenju krivičnih djela, tačnije, došli su u sukob sa zakonom.»
Zbog nepostojanja adekvatnih institucija izostaje i sankcija. Samir Suljagić, direktor Disciplinskog centra za maloljetnike u Sarajevu, jednog od malobrojnih u Bosni i Hercegovini, kaže kako su prijestupnici itekako svjesni propusta države te ga obilato koriste:
«Uglavnom ovi maloljetnici koji čine recidiv su svjesni izostanka ove društvene reakcije. Oni u većini slučajeva ne čine teška krivična djela odmah, dakle u početku. Nije prvo krivično djelo jako teško. Međutim, kad izostane društvena reakcija, kad izostane djelovanje društva u tom pravcu, oni dobiju pogrešnu poruku, žargonski rečeno: shvate da im niko ništa ne može i nastave sa činjenjem krivičnih djela. I onda dođu u poziciju da počine jako teška krivična djela. U posljednje vrijeme je sve više takvih djela s elementima nasilja.»
O važnosti institucionalnog pristupa najbolje govori podatak da je od jula prošle godine od kada djeluje centar, na rehabilitaciju primljeno 5 maloljetnika. Nakon završenog postupka nisu se vratili kriminalu, napominje Suljagić, prenoseći o kakvim je djelima riječ:
«Mogu reći da su naši korisnici dolazili sa jako teškim krivičnim djelima. Radi se o dva korisnika sa pokušajima ubistva, dva korisnika su imala krivično djelo razbojništva i jedan korisnik je imao krivično djelo nedozvoljenog stavljanja u promet opojnih narkotičkih sredstava.»
Bosna i Hercegovina ne primijenjuje strategiju o maloljetničkom prijestupništvu, iako je prije nekoliko mjeseci najavljeno njeno provođenje. Njome je ponuđeno rješenje koje čeka u nekoj od ladica u Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine, ističe Letić:
«Taj strateški dokument definiše strateške ciljeve kao što su zakonodavstvo, insatitucionalni tretmani, znači institucije koje treba da se bave, koje institucije treba da postoje, na koji način one trebaju da funkcionišu. Napravljen je novi nacrt zakona o maloljetnicima koji je u skladu sa svim međunarodnim standardima. Međutim, ta strategija je, nakon Vijeća ministara i Ministarstva pravde, na kraju završila u Ministarstvu sigurnosti i daljnja sudbina oko realizacije i stavljanja u funkciju institucija i rješavanja niza nagomilanih problema, a po ovoj problematici, nije mi poznato šta se dešava.»
U međuvremenu stručnjaci upozoravaju da, ukoliko se agresivnost mladih ne sankcionira, takva ponašanja se indirektno potkrepljuju. Tako postoji opasnost da mladi svoje egzistencijalne ili socijalne probleme još u ranom djetinjstvu nauče rješavati silom.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG