Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Deset godina nakon reintegracije hrvatskog Podunavlja


Ovoga tjedna, 15. siječnja, navršilo se deset godina od završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kojim je i taj, posljednji dio nekadašnje samoproglašene Republike Srpske Krajine, vraćen u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske.

Za razliku od zapadne Slavonije i Kninskog područja, koji su vraćeni vojnim akcijama Bljesak i Oluja, reintegracija Podunavlja spada u najuspješniju akciju mirovnih snaga Ujedinjenih naroda jer je završena bez rata i ljudskih gubitaka.

Ivica Vrkić, koji je u ime hrvatske Vlade vodio reintegraciju hrvatskog Podunavlja, zajedno s prijelaznim upraviteljem UNTAES-a, američkim generalom Jacquesom Paulom Kleinom, kaže kako je, unatoč nekim drugim idejama o povratku Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, taj posao završen mirno. Mirnoj opciji, dodaje Vrkić, protivio se i dio tadašnjih krajinskih vlasti, no razum je na kraju prevladao:

"Normalni ljudi bi morali biti zadovoljni jer nije pala ni jedna šansa. Uspostavlja se mir, uspostavlja se jednaka ravnoteža cijelog hrvatskog društvenog i političkog sustava i na prostoru koji je bio okupiran. Sigurno da ima nezadovoljnih ljudi koji su mišljenja da je to trebalo učiniti na drugačiji način. Na unutarnjem planu mislim da nije bilo alternative. Posebno velika stvar za Hrvatsku je to što se pokazalo da je Hrvatska imala snage taj postupak i rat završiti na miran način i na taj način učiniti jednu misiju mira UN-a, za koju se, bez ikakve sumnje, može reći da je najuspjelija misija u svijetu."

Predsjednik Zajedničkog vijeća općina, Dragan Crnogorac, smatra kako je mirna reintegracije istoka Hrvatske bila važna i za Srbe koji su na tom prostoru živjeli jer im je omogućila da ondje ostanu. Na pitanje, jesu li Srbi u Podunavlju danas ravnopravni s Hrvatima, Crnogorac kaže:

"Mirnom integracijom istočne Slavonije i Baranje, te zapadnog Srema, u mnogo čemu se promijenila situacija u odnosu na položaj Srba u Hrvatskoj, a svakim danom je sve bolja. Naravno da bih volio da to ide bržim tempom, ali postoje neki subjektivni i objektivni problemi zbog kojih to ne može. Nadam se da su na dobom puti i Srbi i Hrvati da prebole to što im se dogodilo. Nadam se da će se za obadvije nacije stvari normalizirati i u čitavoj Hrvatskoj na način kako su se i ovdje normalizirale."

Crnogorac smatra kako se srpska manjinska zajednica u Hrvatskoj integrirala, ne samo u svakodnevni život, već je postala i važan dio političkog života u Hrvatskoj. On smatra važnim što je Samostalna demokratska srpska stranka dobila člana nove vlade jer će time ojačati pozicija Srba u Hrvatskoj:

"Ponovo je jedan član Vlade Srbin i to je veoma važno za aktivno prevazilaženje razlika između Srba i Hrvata, kao i za normaliziranju odnosa. Sigurno je da i mi, kao srpska zajednica, moramo preuzeti u jednom dijelu odgovornost, da možemo da nadgledamo i aktivno provodimo sve odluke Zakona koji se donosi u Hrvatskom saboru i na svim ostalim zakonodavnim funkcijama i nivoima vlasti."

Jačanje međusobnog povjerenja između većinskog hrvatskog i manjinskog srpskog naroda u Hrvatskoj očituje se i na do jučer nezamislive načine: otvoreno se govori kako bi se u školama fakultativno ponovno mogla učiti ćirilica, a povratak nekih srpskih pisaca u hrvatske čitanke posve je izgledan.
XS
SM
MD
LG