Dostupni linkovi

Evropski kriteriji na dugom štapu


Sarajevo, parafiranje Sporazuma BiH i EU, decembar 2007

Iako bosanskohercegovački političari prenose euforično raspoloženje u pogledu napretka BiH na polju evroatlantskih integracija, istina je da je zemlja još daleko od države kakva bi u Evropskoj uniji mogla opstati.

Evropska unija, istini za volju, ima interes da zemlje bivše Jugoslavije uvede pod svoje okrilje, ali ipak ne pod svaku cijenu. Kriteriji iz Kopenhagena su uslov za ulazak u članstvo EU i, mada fleksibilni, njihova suština se neće mijenjati ni za koga. Prvi su političke naravi, a podrazumijevaju uspostavljanje i stabilnost institucija koje osiguravaju pravnu državu i demokratiju. Reuf Bajrović, iz nevladine organizacije ACIPS:

«BiH ima jedan osnovni kriterij koji ne može da ispuni, a to je politička stabilnost. Politička stabilnost je vezana za dogovor elita oko toga kako će zemlja izgledati u idućih 10, 20, 50 godina, koji u ovom trenutku nije ni na vidiku. U aprilu 2006. su propuštene velike šanse da BiH donekle postane stabilna zemlja i da se elite dogovore oko toga kako ćemo u budućnosti donosti odluke.»

Sljedeći uslov je poštivanje ljudskih prava i prava manjina. A kako se poštuju dovoljno govori i podatak da vijeće nacionalnih manjina nikad nije formirano, iako je zakon usvojen još 2003. godine. Dervo Sejdić, član Vijeća Roma BiH, podsjeća da zahvaljujući Ustavu BiH pripadnik manjina ne može biti predsjednik države:

«I ja sam, naravno, u ime nacionalne manjine Roma predlagao neke amandmane. Na kraju od njih dobio odgovor veoma, veoma kritičan. Kao nacionalne manjine nisu ustavna materija jer su promjenjiva kategorija. Znate kako je očekivati nešto, a onda dobijete tako šamar. Jednostavno to je za mene izuzetan šamar.».

Postojanje tržišne ekonomije i sposobnost domaćih kompanija da izdrže tržišni pritisak u EU je ekonomski kriterij. Ako znamo da je EU standardizirala veličinu jajeta, maksimalnu zakrivljenost krastavca ili banane, jasno je gdje se BiH nalazi u odnosu na drugog najvećeg izvoznika hrane na svijetu. Poslanik u državnom parlamentu Azra Hadžiahmetović kaže da iako postoji mnoštvo legislative u toj oblasti, sporost u primjeni mogla bi zemlju skupo koštati:

«Ukoliko ne postoji dovoljno konkurentnosti vaših proizvođača za nošenje sa konkurencijom na tom tržištu, pošto nijedna zemlja, pa ni BiH, ne može mijenjati pravila igre na tom unutrašnjem tržištu, jednostavno se prilagođavati tome. Ako ne nađete put da izgradite odgovarajući nivo konkurentnosti vaših proizvođača i čitave vaše ekonomije na tom unutrašnjem tržištu, jednostavno bićete poklopljeni drugim prozvođačima i proizvodima drugih zemalja na vašem tržištu. Ja hoću samo da vam kažem da alternative tome nema. Dakle, izbor je do nas.»

Ustavno uređenje i komplikovan aparat, za koji veliku odgovornost snosi upravo međunarodna zajednica, velika je kočnica. Profesor ustavnog prava Kasim Trnka navodi da je za funkcionisanje pravne države potreban novi ustav, ali i pročišćenje od nacionalnih tenzija:

«Nacionalno ne smije biti elemenat koji će ustvari predstavljati, kako je bar sadašnja praksa, elemenat blokade institucija sistema. Uostalom, Evropska unija, koja prati naš razvoj, u godišnjim izvještajima stalno naglašava da nam je sistem preglomazan za ovako malu zemlju, suviše je nivoa vlasti, velika je potrošnja nacionalnog dohotka na administraciju, i što je naročito važno - sistem koji nije u stanju da brzo reaguje na zahtjeve koji se svakodnevno postavljaju pred njega jer je blokiran konsenzusima, paritetima, krupnim usaglašavanjima, što nije poznato u drugim demokratskim državama.»

Povrh svega, BiH ima međunarodno tutorstvo u vidu visokog predstavnika. Bez njega, priznaju i sami političari, ništa značajnije ne bi moglo biti urađeno. Poslanik u državnom parlamentu Halid Genjac:

«Ponašanje političkih faktora na političkoj sceni u BiH pokazuje da se vrlo često banalne stvari, iz dnevne politike, stavljaju ispred tako strateški važnog interesa kao što je integrisanje u EU.»

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG