Kancelarija će predstavljati bazu tokom krivične istrage o događajima koji su se tamo desili. Zamjenik glavnog tužioca BiH Dejvid Švendimen, koji je i rukovodilac Posebnog odjeljenja za ratne zločine Tužilaštva, kaže da je u toj instituciji povećan obim i stručnost tima koji radi na pitanjima vezanim za Srebrenicu:
«U Srebrenici nećemo imati stalnog istražioca za sada, ali ćemo imati nekoga, što će dati mogućnost da svako ko bude imao informaciju vezanu za događaje u Srebrenici može navratiti i saopštiti je istražiocu. Koristićemo ured kao svojevrsnu bazu gdje će istražioci biti dok budu radili na tom području.»
U Društvu za ugrožene narode kažu da su godinama zahtijevali osnivanje kancelarije u Srebrenici zbog nekažnjavanja počinilaca genocida. Predsjednica ove nevladine organizacije Fadila Memišević se nada će odjel u Srebrenici učiniti prve korake u procesuiranju ratnih zločina jer, kako navodi, ne postoji nijedna država u svijetu koja se sa ignorancijom odnosi prema listi sa imenima osumnjičenih koji su počinili genocid u Srebrenici:
«Mi smo, zajedno sa Majkama Srebrenice, uporno tražili. Počeli smo i objavljivati tu listu jer to je bio stvarno jedan krik da se nešto učini, pa su nam zabranili, rekli su da se krše ljudska prava tih koji su osumnjičeni. A niko ne misli na ljudska prava hiljada preživjelih majki koje uporno traže, i koje nalaze smisao svog života u prekopavanju masovnih grobnica i raduju se ukopu svojih, raduju se dženazi. Pa ima li to igdje na ovom svijetu?»
Bosanskohercegovačku javnost prije tri godine šokirala je informacija Radne grupe Vlade Republike Srpske kako u institucijama tog bh. entiteta i BiH rade 892 osobe koje su povezane sa događajima u Srebrenici 1995. godine. Ipak, tek je prošle godine visoki predstavnik Miroslav Lajčak suspendovao 36 policajaca MUP-a RS-a, a Tužilaštvo BiH pokrenulo istragu protiv njih zbog umiješanosti u događaje od prije 12 godina. Predsjednica Društva za ugrožene narode Fadila Memišević kaže da je zbog poroznih bh. granica, većina osumnjičenih pobjegla u Srbiju:
«Oni čamcima, to su nam povratnici koji su se vratili u selo Žanjevo govorili. Pravili su zasjedu i vidjeli su da svako veče dolaze kola sa ugašenim farovima i onda čamcima su prelazili preko. Pa kad su pitali policiju tamo. koja je bila zadužena za taj region, onda su oni rekli pa to su lovci, ribolovci. Molim vas, naveče sa ugašenim farovima. Pa to ni malo dijete ne bi moglo vjerovati.»
Načelnik opštine Srebrenica Abdurahman Malkić:
«Vjerujemo da će u dogledno vrijeme na prostorima Balkana, bivše Jugoslavije napraviti se ambijent da ćemo svi osjećati za potrebu da osumnjičene, potencijalno osumnjičene, ili sutra proglašene krivim, isporučimo organima gonjenja, odnosno pravosudnim organima ma ko da su i ma gdje da se nalaze. Svjedoci smo najnovijih dešavanja da osobe koje se osumnjiče na prostoru BiH čim prije pobjegnu u Srbiju i kriju se, odnosno imaju zaštitu jer imaju, navodno, državljanstvo Srbije i time misle da su se sakrili. Ja vjerujem da će u dogledno vrijeme napraviti se ambijent i da će zločinac koji je činio zločine iz reda srpskog naroda na prostoru BiH biti zločinac i u Srbiji. »
Iako je, smatra Malkić, politika upletena u sve sfere života, pa i u ratne zločine, oni ne zastarjevaju. Zbog toga, kaže prvi čovjek Srebrenice, građani, dugo čekaju da se u gradu u kojem je počinjen genocid otvori poseban odjel Tužilaštva. Malkić vjeruje da će njegovo otvaranje omogućiti ozbiljniji rad u istraživanju zločina genocida i drugih ratnih zločina. Prema njegovim riječima, to je poruka svima koji su u ratu okrvavili ruke da ne mogu mirno spavati, ali istovremeno i šansa da se u Srebrenici grade tolerancija i suživot.
