Dostupni linkovi

Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske, uputilo je diplomatsku notu BiH zbog, kako se navodi, povrede "državne granice" jer se jednostrano zatvaraju granični prelazi

od Cazinske krajine do Imotskoga" i mijenjaju utvrđene granice između dvije države. Međutim, predstavnici vlasti BIH tvrde da je zatvaranje pojedinih – uglavnom nelegalnih prelaza, zajednički dogovor graničnih policija dvije zemlje te da se diplomatska nota nije stavljala u centar medijske pažnje zbog toga što je Hrvatska bila pred formiranjem nove vlade.

Problem je nastao zbog toga što su neki izvođači radova na bosansko-hercegovačkoj strani koristili stare karte terena, rečeno nam je u nadležnim hrvatskim službama, povodom prosvjedne note upućene vlastima u Sarajevu. Bolja razmjena podataka i bolja suradnja riješit će i te probleme, a to je i bila svrha note, kažu nam je u hrvatskom Ministarstvu vanjskih polsova i europskih integracija.

Nadležna tijela dviju zemalja izvrsno surađuju, a nota hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija upućena bosansko-hercegovačkim vlastima bila je usmjerena isključivo na bolju razmjenu podataka i bolju suradnju. To je komentar hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija povodom napisa medija o noti upućenoj prošlog mjeseca sarajevskim vlastima zbog betonskih zapreka i obavijesnih ploča na ilegalnim prijelazima preko državne granice, koje su izvođači iz Bosne i Hercegovine postavili ne na graničnoj crti, već na teritoriju Repubilke Hrvatske.

Načelnik u Upravi za granicu u Ravnateljstvu policije Ministarstva unutarnjih poslova Vjekoslav Majić za naš radio kaže kako je hrvatska policija uočila da su zapreke i obavijesne ploče na nekoliko lokacija postavljene unutar hrvatskog državnog teritorija, ali da je najvjerojatnije problem u tome što izvođači koriste karte terena u koje nisu unesene najnovije izmjene. Dakle, kaže gospodin Majić, radi se o nemaru ili previdu, ali ne od strane nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, nego od strane samih izvođača radova:

«Policije funkcioniranu odlično, državne geodetske uprave održavaju sastanke, mješovita komisija se sastaje redovito i stvarno nema nikakvih zamjerki što se tiče tog posla. Osim što je situacija takva na terenu, ali to mislim da je previd u pitanju.»
Kada je koncem devedesetih potpisan Ugovor o granici između dviju država, kao njegov prilog potpisano je i preko 80 topografskih karata, koje su zastarjele, jer su rađene temeljem izmjera iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, a teren se, kaže Majić, otada uvelike promijenio:

«Izgrađeni su novi cestovni pravci, novi objekti na granici, primjer je i aerodrom Željava kojeg po tim kartama granična crta presjeca, a veći dio je u Hrvatskoj, pa je utvrđeno da je potpisana granična crta dijagonalno presijecala vojni objekt u Ličkoj Kaldrmi, pa smo imali slučaj da je granična cesta u jednom kilometru čak sedam puta prelazila s jedne strane ceste na drugu, pa je prelazila preko obiteljskih kuća i poslovnih objekata, što je sve bilo neprihvatljivo da granica može izgledati u ovom stoljeću.»
Zato je odmah formirana zajednička komisija i na najnovijim digitalnim orto-foto kartama terena na koje je nanesena digitalizirana granična crta izrađene su korekcije državne granice, kaže načelnik Majić.

«Međutim, sva državna granica nije obiđena, jer ima dosta lokaliteta, nepristupačan je teren itd, ali uglavnom se radi o tome da izvođači koji postavljaju te oznake nisu upoznati sa preciznim protezanjem granične crte. Oni su možda koristili karte međunarodnih vojnih snaga u Bosni i Hercegovini i otuda vjerojatno ta nepreciznost u postavljanju. Nije se nikako radilo o nekoj zloj namjeri ili o pretenzijama bilo kakve vrste. I mi smo zbog tih stvari nzistirali na lokalnoj razinmi da se maksimalno intenzivira suradnja policije jedne i druge države i područnih ureda za katastar prilikom postavljanja tih blokada i oznaka pravca nailaska na državnu granicu.»

Hrvatska strana je znala za aktivnosti Granične policije BiH

Granična policija BiH obilježila je i blokirala nekoliko ilegalnih prelaza prema Hrvatskoj, ali sa tom akcijom je bila upoznata i hrvatska strana, potvrdio je direktor Granične policije Vinko Dumančić. Obilježavanje i blokada ilegalnih graničnih prelaza u BiH provodi se u okviru projekta Evropske komisije koja ga i finasira, kaže Dumančić:
«Otprilike takvih mjesta je 118 identificirano i BiH, odnosno Evropska komisija je financirala 68 prijelaza koje treba zapriječiti sa ove strane. Znači tu ima jedan projekat Evropske komisije i taj projekat, što se tiče strane Evropske komisije, je u tijeku zaprječavanja. Otprilike 80 posto je zapriječeno od predviđenog, znači od 68 prijelaza. Ima još gore jedan dio na Dinari, gdje je sad snijeg, nemoguće je zapriječiti.»
Dumančić dodaje da je su table sa obilježjem državne granice na nekoliko mjesta zaista postavljene u teritoriju susjedne Hrvatske, ali da bh. strana nije radila samoinicijativno, već sa hrvatskim kolegama:
«Moguće je da je negdje došlo do pomjeranja tog zaprječavanja, konkretno gore u Strmici možda 30 do 50 metara je otišao u teritorij Hrvatske. Mi smo dobili diplomatsku notu od Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske i odgovorili smo na nju u dvanaestom mjesecu, a na tom dijelu vjerojatno će taj dio biti vraćen 50 metara, što znači da smo mi skupa, znači Granična policija BiH i Granična policija Republike Hrvatske, odnosno njihove policijske uprave su bili skupa stalno u toku, tako da nije dolazilo do jednostranog zaprječavanja što se tiče tih prijelaza. Apsolutno, što se tiče Granične policije BiH, Granična policija Hrvatske je bila u tijeku. Ne dolazi u obzir da smo mi, što se tiče Granične policije, jednostrano bilo što radili.»
Direktor Komisije za granice BiH, kojoj je mandat istekao još prije 7 mjeseci, Mugdim Čukle kaže da je međunarodnim ugovorom i sporazumom između dvije zemlje definisana granica između BiH i Hrvatske i da su linije na kopnu jasne. U ovom slučaju nije poštovana procedura jer pomjeranja ne mogu vršiti granične policije bez komisija za granice obje zemlje, pojašnjava Čukle:
«Međutim, ovo što se desilo desilo se da mimo ove procedure da su bili predstavnici DGS-a BiH, ali su bili prilikom ovih radnji predstavnici Granične službe Hrvatske prisutni, i oni su zajednički krenuli u realizaciju. Znači, nisu ni obavijestili državnu komisiju za granice, nisu tražili da dobiju identificiranu crtu, nego su oni na bazi projekta o zaprječavanju - koji ima naznačenu jednu crtu, ali ona se mora vrlo precizno instrumentima nanijeti - sami na neki način pretpostavili gdje je granica i tu su postavili određene oznake, tako da su učinjene dvije gršeke. To je uglavnom po pitanju tabli koje su postavljene u dubinu hrvatske teritorije, negdje 20 metara, negdje 50 metara.»
Čukle ističe da su predstavnici Komisije za granice BiH, nakon upućene diplomatske note iz Hrvatske, izašli na teren, obilježili tačne koordinate i da će greške uskoro biti ispravljene:
«One su učinjene, na kraju krajeva. Sačinjen je dokument po osnovu koga se može brzo i bez velikih zahvata taj problem otkloniti. A to vam je valjda samo premješatnje par tabli - i ništa više. Moje je mišljenje i mogu konstatirati da greške nisu takve prirode da se stvaraju ovakve tenzije.»
Ministar sigurnosti BiH Tarik Sadović, međutim, naglašava da nikakvih povreda procedura i zakona nije bilo jer je Komisiji za granice istekao mandat, te da je za sve intervencije na državnoj granici zadužena Granična policija. Sadović podsjeća da je Hrvatska puno grublje znala narušiti bh. granicu, a da nisu pravljene diplomatske note i medijski skandali:
«Državna komisija za granice je ad hok tijelo Vijeća ministara kojoj je istekao mandat i nema nikakve potrebe za angažovanjem državne komisije. Zapravo je pitanje zašto za svo vrijeme postojanja državne komisije nisu urađene na terenu određene stvari koje su oni morali uraditi. Evo ja ću vas podsjetiti da je neposredno pred izbore u Hrvatskoj bila pobodena hrvatska zastava na onaj jedan školj. Ja sam smatrao, skupa sa svojim suradnicima, da oko toga ne treba dizati preveliku gužvu, pustili smo da se završe izbori, a onda smo, skupa sa kolegama Granične policije Hrvatske, zajednički uklonili tu zastavu. Dakle, sa bh. strane postoji dobra volja da se i otvorena pitanja granice između Hrvatske i BiH rješavaju na jedan način sporazumijevanja i obostrane suradnje.»
Sasvim je sigurno, a tvrde to i u Komisiji za granice BiH, da će se o pitanju morske granice sa Hrvatskom tek razgovarati jer pomorska granica četiri zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije, a koje izlaze na more, nikada nije utvrđena.
XS
SM
MD
LG