Dostupni linkovi

Zanimljivosti: Sunce ipak nije toliko štetno?


Godinama već od liječnika slušamo uvijek ista upozorenja o sunčanju kao izvoru potencijalnog oboljenja od raka kože. Sada su, medjutim, neki liječnici zabrinuti činjenicom da ljudi tako revnosno izbjegavaju sunce, jer je vitamin D – koji naš organizam producira samo pod utjecajem sunčevih zraka, neophodan za prevenciju od nekih drugih vrsta karcinoma.

U članku kojeg ove sedmice objavljuje službeni glasnik Akademije nauka (Proceedings of the National Academy of Sciences), norveški i američki naučnici su prezentirali statistiku oboljenja od karcinoma medju osobama koje su bile izložene različitom stupnju sunčeva zračenja. Tako su ustanovili da je u zemljama sjevera, čiji su stanovnici manje izloženi suncu, niska stopa preživljavanja od raka dojke, debelog crijeva, prostate i pluća. U objašnjenju se tvrdi da je u ovim slučajevima vitamin D kojeg stvara čovjekov organizam mnogo važniji za odbranu organizma, od eventualne štete koju može izazvati sunčanje.

Odavno je poznato da manjak vitamina D povećava rizik od srćčanog udara ili osteoporoze koja naše kosti čini krhkim i lako lomljivim. Postavlja se stoga pitanje kako sada zadovoljiti i jedno i drugo?, koliko nam je sunca dovoljno"

Prema naučnicima svako od nas treba 200 do 600 jedinica vitamina D dnevno. To možete "proizvesti" boraveći na suncu ono kratko vrijeme u kojem nećete preplanuti. Ali, vitamina D ima i u hrani – mlijeko, losos, tuna i sardine su bogat izvor tog vitamina. Primjera radi 85 grama mesa tune sadrži neophodni dnevni minimum – 200 IU (international units).

A što se sunca tiče, za kojeg i dalje važi upozorenje da izaziva rak kože, najbolji bi savjet bio – Nemojte izbjegavati sunčanje , nego situacije u kojima ćete izgorjeti na suncu.

  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG