Za svakog prosječnog građanina Bosne i Hercegovine to je mnogo s obzirom da su prihodi još uvijek isti:
«Svakako da nije prijatno nikome, jer naročito režije su užasno poskupjele - da narodu ništa ne ostane za život, za najelementarnije potrebe.»
«Grozno. Penzioneri. Možete misliti sad kako je penzionerima?»
«Pa najviše je hrana poskupjela, pa onda režije. A režije moraš platiti, a moraš jesti - što ti ostane da jedeš.»
Jedan od prvih koraka koji bi Vlada Federacije BiH trebala poduzeti jeste uskladiti najnižu bruto satnicu sa povećanjem ukupnih troškova života. Ovo su nedavno inicirali predstavnici Saveza samostalnog sindikata BiH, o čemu Edhem Biber, predsjednik Saveza, kaže:
«Želimo da se ova pitanja riješe urgentno. Ako se ne riješe, normalno naša je obaveza - ogroman je pritisak sa terena - da pozovemo ljude da dođu ovdje u Sarajevo i neka onda ti ljudi sa terena, radnici, obični radnici pregovaraju. Danas su ovdje isključivo predstavnici sindikata industrijskog sektora, u industrijskom sektoru je stvarno fitilj dogorio do kraja - oni ne mogu više ovo trpjeti na ovakav način kako se dešava. Statistika je čudo, ona svašta može objaviti, ali ono što mi znamo, za što imamo dokumente je da su prosječne plate ljudi na terenu koji rade su između 300 i 400 maraka.»
Shodno ovim zahtjevima Sindikata, Vlada Federacije BiH najvila je izradu programa mjera s ciljem poboljašanja ukupnog poslovnog ambijenta i životnog standarda građana. Premijer Fedracije Nedžad Branković kaže:
«Ja se nadam da ćemo već u toku iduće sedmice zajedno uraditi program djelovanja o svim ovim konkretnim pitanjima, dati rokove, zadužiti resorne nosioce i ministarstva i strukovne sindikate da pripremaju i nadziru provođenje određenih aktivnosti koje ćemo zajedno programirati.»
Branković također dodaje kako je proces zbrinjavanja najugroženijih kategorija stanovništva već uveliko u tijeku:
«Vi ste svjedoci da Vlada Federacije je započela proces povećanja najnižih penzija u Federaciji - ta informacija je stara deset dana - i također da je sa svojim socijalnim partnerom, sa sindikatom, otvorila pitanje i veoma ćemo brzo izaći sa konkretnim odgovorima o pitanju osnovice cijene rada, o općem kolektivnom ugovoru. Dakle, to su instrumenti kojima mi štitimo i vodimo brigu o najugroženijim građanima.»
S druge strane, umirovljenici za svaku najavu pomoći od domaćih vlasti uglavnom ovako reagiraju:
«Ma kako, joooj, povećanje! Poveća ti, razumiješ ti, 6 maraka. Šest maraka ja sam sad dobio povećanja, a 3 marke povećao se maslac, eti ti. Eto, jedan maslac toliko se povećao. Ili ne znam, ona kifla je pola marke, odnosno 20 feninga se povećala, eto tako, nemaš ti ništa od tog. Povećanje, ali slabo.»
Određenih prijedloga bilo je i sa državne razine. Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Nikola Špirić:
«Sužen je prostor državi da reaguje, ali nemamo pravo da i taj minimalan prostor u interesu građana ne iskoristimo i mi ćemo to do 15. februara uraditi. A, naravno, različite mjere mogu biti. Vi znate da se dugo govori o diferenciranoj stopi PDV-a, i to može biti prijedlog. Može biti plivajuća carinska marža ili tarifa, i to može biti prijedlog. Može biti oslobađanje od plaćanja dijela PDV-a na uvoz mašina koje znače novu proizvodnju u BiH. Ali evo da razgovaramo, da vidimo šta je to što neće ugroziti finansijsku stabilnost, a što može pomoći rastu i proizvodnje, ali i ublažavanju ovih negativnih posljedica koje se stiču rastom cijena i u Federaciji i RS-u.»
O svemu je upoznat i visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Miroslav Lajčak. Posljednja događanja oko poskupljenja Lajčak ovako komentira:
«BiH je zemlja koja je osjetljiva na uvoz, međutim ne smije postati žrtva te osjetljivosti. Znači treba tu da postoji jedan program, takav da, bez obzira na globalne trendove i tokove, građani ne plaćaju cijenu upravo za ta dešavanja koja imaju mjesto van granica BiH.»
