Dostupni linkovi

Korupcija može usporiti pristup Hrvatske u EU


Hannes Swoboda

Hrvatska bi do 2009. trebala zaključiti pregovore s EU-om i ući u Uniju 2011, što je plan članica EU i Hrvatske. Međutim, ti rokovi postaju sve nerealniji.

To je ocijenio u četvrtak izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda, u razgovoru za bečki list Die Presse (Di Prese). Swoboda je izglede Hrvatske da ostvari te rokove procijenio na "25 do 30 posto" te istaknuo da hrvatska Vlada, prema procjenama Europske komisije, ne provodi reforme u tri područja: pravosuđu, industriji (posebice brodogradnji) i ribolovu, pri čemu izdvaja problem ZERP-a. O svemu tom Hannes govori za RSE.

RSE:
Trenutno se u odnosima Hrvatske i EU najviše naglašava problem ZERP-a. Kako to riješiti?

Swoboda: Mislim da je najbolje jedno paket rješenje, da vi kažete: "U redu, obustavit ćemo ili nećemo primijeniti ZERP", a druga, slovenska, strana da pokaže susretljivost u vezi mogućeg traženja graničnih rješenja preko suda u Hagu ili Hamburgu, ili kod nekog trećeg kao arbitra ili posrednika za granice. U izvještaju Europskom parlamentu i sam sam predložio rješenja u tom pravcu. Smatram da je došlo vrijeme da Hrvatska pregovara otvoreno. U svakom slučaju, ako dovršite pregovore za godinu dana, a to je cilj, ZERP nije veliki problem. Mislim da se Hrvatska treba tako postaviti.

RSE: Kako vidite odnos hrvatskih političkih struktura prema problemu korupcije?

Swoboda: Da, to je problem na koji se vrlo ozbiljno upozorava u Izvješću Europske komisije o napretku Hrvatske. Ne radi se samo o sitnoj korupciji na niskoj razini nego i na visokoj. Mislim da će se novi ministar pravosuđa morati, i ne samo on, ozbiljno pozabaviti tim velikim problemom. Mislim da je korupcija veliki problem i jasno želim poručiti budućoj Vladi da je to bitna stvar. Ako cijelo pravosuđe ne funkcionira dobro, tada je naravno korupcija prikrivena te se zapravo ne goni. Mora postojati sveobuhvatni program kao i sudski progon. Ako negdje postoji veza s nekim političkim elementima to se ne može i ne smije zanemariti. Ivo Sanader učinio je puno u reformi stranke, ali ima mjesta daleko od Zagreba gdje se dešavaju mnoge stvari koje nisu u skladu s reformskim procesom koji je potaknu o Sanader tako da su potrebni dodatni napori.

RSE: Mogu li problemi s korupcijom usporiti pa i blokirati pristup Hrvatske EU?

Swoboda: Da, mogu. Ja sam u izvještaj stavio da je ciljni datum za dovršetak pregovora kraj 2008, početak 2009. jer se do sredine 2009. Parlament raspušta zbog izbora. Zadnje sjednice Europskog parlamenta bit će krajem travnja, početkom svibnja, a proces ratifikacije ne može početi prije nego što to prihvati Europski parlament. Dakle, ako propustite taj datum, bit će odgoda od pola godine, devet mjeseci. Cijeli proces ratifikacije moći će početi tek 2010, a to bi bila šteta. Tu se ne r adi o odgodi od jednog ili dva mjeseca, nego najmanje 9 mjeseci i stoga hitno tražim od nove vlade da jasno pokaže da je antikorupcijski plan visoko na ljestvici prioriteta te da se reforme neće samo deklarativno izreći nego će se i početi s njihovim provođenjem.

RSE: Iz europskih struktura stalno se ističe da manjinska politika ostaje jedan od ključnih pitanja ispunjavanja kriterija za ulazak EU. Kako ocjenjujete aktualno stanje manjinskih prava u Hrvatskoj?

Swoboda: To je ozbiljno i složeno pitanje i tako mu treba pristupiti. Mora se insistirati na pravima, ali treba voditi računa i objektivnim okolnostima, o realnosti. Za neke je stvari potrebno vremena i bolja ekonomska situacija. Ako imate nezaposlenost i lošu ekonomsku situaciju teško je integrirati manjine. Ipak, mislim da stvari generalno gledajući dobro idu, ali ima i problema. Nažalost, sporazum potpisan u Sarajevu (Sarajevska deklaracija) između Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine o povratku izbjeglica ne napreduje dobro kao što bi trebao, ali opet mislim da je i to pitanje vremena. Dobro je da su predstavnici Srba u parlamentu, jer tako lakše mogu uticati na vladine odluke. Važno je i pitanje Roma, ali Romi imaju problema u gotovo svim europskim zemljama i time se svi moramo pozabaviti. Manjinsko pitanje biti će jedno od važnih poglavlja u mom sljedećem izvještaju i o tome ću se podrobno upoznati u razgovoru s svim stranama. U svakom slučaju to zaista ostaje jedan od važnih kriterija za uspješno priključenje EU.

RSE: Osim ovoga što ste naveli što još vidite kao najznačajnije probleme koje Hrvatska treba savladati kako bi otklonila prepreke za što brže i uspješnije priključenje EU?

Swoboda: Osim stvari koje sam iznio, ne nalazim velikih problema. Mislim da je Hrvatska na dobrom putu da implementira većinu zakona. Postoji ipak jedan problem kojemu se možda ne pridaje dovoljno važnosti ali ga treba istaknuti – a to je nedostatak jake podrške za članstvo u EU. Normalno je da države ulaze sa 60, 65, 70 posto podrške ili čak i više a tada podrška opada jer se pojave neka razočaranja, neka obećanja nisu ispunjena i sl. Ali ako u startu počnete sa 50 posto, a kasnije dođe do razočaranja, tada imate vrlo nisku podršku. Možda je 50 posto odraz većeg realizma, znak da vidite i pozitivne i negativne strane. Možda je to zbog slučaja Gotovina i činjenice da se mnogi Hrvati osjećaju poniženi ili nedovoljno uvaženi. Ali mislim da vlada mora djelovati, tko god to bio, na stvaranju povoljnije klime u državi i objašnjavanju što znači Europska Unija te da ona pomaže Hrvatskoj da ima veću ulogu u regiji kao cjelini.

RSE: Da li je naredna godina ključna za priključenje Hrvatske EU?

Swoboda: Mislim da je 2008. zaista ključna godina, jer ako se do kraja 2008. ili početka 2009. ne postigne sporazum, tada se kao što sam već rekao sve odgađa na više mjeseci što može izazvati velike probleme. Potrebno je da vlada učini veliki napor u 2008. ali i oporba. Izbori su gotovi, sada je vrijeme za implementaciju potrebnih reformi i tu je mnogo zajedničkog rada.

RSE: Što je onda poruka hrvatskoj Vladi i oporbi?

Swoboda: Potrebno je nastaviti ono što je započeo premijer Sanader – ponuditi lideru opozicije predsjedavanje Nacionalnim odborom za praćenje pregovora o pristupanju Hrvatske EU te imati vrlo snažan dijalog. Potrebno je naglasiti da europska pitanja nisu pitanja jedne stranke ili jedne koalicije, nego da je to hrvatsko pitanje i svatko mora pomoći. Ja iz Europskog parlamenta ću raditi svoj posao kao i prije bez obzira tko je na vlasti te sam zadovoljan da socijaldemokrati imaju vrlo dobre odnose sa Sanaderom i njegovim suradnicima i obrnuto. To je europsko razmišljanje i primjer za druge države u regiji. Kad razmišljate o Europi, ne razmišljate o tome što vas dijeli, nego što vas spaja.
XS
SM
MD
LG