Dostupni linkovi

Povećanje cijene hljeba najnoviji je udar na standard građana u Crnoj Gori. Mnogi, međutim, smatraju da se poskupljenje hljeba koristi i kao dimna zavjesa za ostala poskupljenja.

Ako se poskupljenje hljeba posmatra po jednoj vekni moglo bi se reći da je beznačajno, ali ako se ovaj skok tretira sa aspekta agregatne potrošnje, povećanje od 40% nije beznačajno i uticaće na raspored makroekonomskih indikatora, a čak postoji mogućnost pokretanja inflatorne spirale, rekao je za naš program ekonomski analitičar Predrag Drecun, koji smatra da ipak ima istine u tezi da se poskupljenje hljeba koristi kao dimna zavjesa za ostala poskupljenja:
"Očigledno je da povećanje gorivak kao generator svih poskupljenja koja se odvijaju u talasima, prolazi nezapaženo, jer naš narod ima običaj da sipa, ne količinu nego određenu vrijednost novca, tako da se često u šali kaže: 'Za mene nije poskupjelo. Ja sipam 20 eura i sasvim mi je svejedno.' To se kompenzira manjom vožnjom, ali hljeb se neće manje jesti, naprotiv, doći će do rasta tog dijela potrošnje i moguće je da Crna Gora uđe u jedan problem u poremećenu relaciju makroekonomskih pokazatelja i moguće je da se izazove čak i socijalni problem, jer porodice koje imaju niska primanja neće moći da tako lako nadomjeste ovo povećanje moraće na uštrb nekog drugog dijela lične potrošnje jer bez hljeba niko ne želi da ostane".
Građani sa plićim džepovima su sasvim sigurno veoma svjesni činjenice da mnoštvo poskupljenja u javnosti prolazi potpuno nezapaženo, smatra Olga Nikčević, direktor Centra za zaštitu potrošača, koja naglašava da obaveza vođenja socijalne politike nije obaveza trgovaca, već države:
"Ima i drugih poskupljenja i to vrlo drastičnih, takođe, to su osnovne namirnice. Ulje koje je poskupjelo više od 100% i sve druge, mlječni proizvodi su mnogo poskupjeli. Sir trapist je poskupio više od 100%, tako da su ostale cijene drastičnije poskupjele nego što će hljeb, ali je tačno da će i ovo povećenja cijene hljeba drastično uticati na ekonomski položaj ovih potrošača i nešto više od polovine potrošača koji imaju male prihode. Problem su oni koji nemaju, tim prije što uglavnom ova populacija kupuje više od jednog hljeba jer oni nemaju dovoljno sredstava da kupuju neke kvalitetnije namirnice u većim količinama i tu se nadomiješta hljeb".
Građani Podgorice su različito odgovarali na pitanje da li u medijskoj buci i polemici Vlade i pekara prepoznaju samo dimnu zajvesu koja neće promijeniti ništa i nakon koje će cijene hljeba i ostalih životnih namirnica ipak biti povećane:
Građanin: Hljeb je osnovna namirnika i osnovni faktor za život čovjeka, prema tome sve ovo drugo ne mora da kupi, ali hljeb mora kupiti. Tri, četiri osnovna artikla, to su hljeb, mlijeko, šećer i so, to se mora kupiti da bi čovjek opstao. A salata i ovo ostalo ne mora da se kupi uopšte ne mora.
RSE: Mislite li da u XXI vijeku ljudi mogu da žive na suvom hljebu?
Građanin: Nijesam to rekao, to bi bilo glupo sa moje strane.
Građanin: Moguće da ima i toga, ali problem je što je osiromašio narod, a političari i ovaj uski krug malo interesuje sirotinja raja, tako da će to svakako biti udar na gro crnogorskog življa.
Građanin: To je ta finta. Ne možete bez hljeba. Možete možda bez cigareta, bez nekog luksuza, ali bez hljeba ne možete i onda se iza te dimne zavjese sakrivaju druga poskupljenja kao što su kirije, struja, vrtići, udžbenici za djecu, ljekovi za penzionere koji imaju sitne male penzijice i onda se iza toga paravana tako otprilike odvija taj paravan.
  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG