Dostupni linkovi

Bez miješanja u registraciju CPC u Srbiji


Filip Vujanović

Zvanična Podgorica odbija da se uključi u problem registracije Crnogorske pravoslavne crkve u Srbiji. Ministarstvo inostranih poslova je saopštilo da će se tim povodom oglasiti tek nakon što im se zvanično obrati Udruženje Crnogoraca u Srbiji

Predsjednik države Filip Vujanović proglasio se nenadležnim i poručio crnogorskim vjernicima da pravdu potraže u Strazburu. Međutim, Vujanović nije bio nenadležan kada je trebalo posredovati u slučaju Filaret. Njegova komunikacija sa srpskim Predsjednikom Borisom Tadićem tada je bila uokviru kapaciteta nadležnosti predsjednika države. Za razliku od predsjednika Crne Gore, u problem registracije Crnogorske crkve u Srbiji uključiće se srpski zaštitnik ljudskih prava i sloboda.
Crnogorski ombudsman Šefko Crnovršanin potvrdio nam je da će se u problem registracije Crnogorske Pravoslavne Crkve u Srbiji uključiti srpski zaštitnik ljudskih prava i sloboda Saša Janković:
"S tim u vezi gospodin Janković me je obavijestio da će se uključiti u rješavanje navedenog slučaja, tako da će u toku sjutrašnjeg dana sazvati Kolegijum na kojem će pozvati i zamjenika koji je zadužen za manjinska prava, te da će o preduzetim mjerama uokviru svojih nadležnosti u vezi sa tim obavijestiti blagovremeno javnost".
I to će za sada biti sve jer nam je šefica Kabineta ministra inostranih poslova Vera Jovičić Kuliš potvrdila da je MIP i dalje pri stavu da se u taj problem neće uključivati, dok im se Udruženje Crnogoraca u Srbiji "Krstaš" zvanično ne obrati za pomoć, što do sada nijesu učinili. Kako nam je rekao predsjednik "Krstaša" i povjerenik Crnogorske pravoslavne crkve za Srbiju Nenad Stevović, oni se zvaničnoj Podgorici neće obraćati do 20. januara u nadi da će njihovo pismo predsjedniku i premijeru Srbije Borisu Tadiću i Vojislavu Koštunici imati efekta i promijeniti odluku srpskog Ministarstva vjera da neregistruju Crnogorsku pravoslavnu crkvu u toj državi. Stevović je, međutim, juče neformalno razgovarao sa crnogorskom ambasadorkom u Beogradu Ankom Vojvodić:
"I ambasada se zainteresovala za ovaj slučaj što nas raduje i nadamo se da ćemo u budućnosti napraviti tu kvalitetnu saradnju da bi se ovaj slučaj riješio. Mi smo ambasadu informisali o našim dosadašnjim potezima i o tom pismu koje smo uputili Predsjedniku i premijeru. Ako do rješenja ne dođe mi ćemo nakon tog roka, nakon 20. januara internacionalizovati čitav slučaj".
Stevović ipak dodaje da bi i bez zvaničnog poziva za pomoć bilo poželjno da se crngoorska vlast uključi u njihov problem. To je, međutim, teško očekivati, budući da je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, odbijajući da odgovori na pismo istraživača kršenja ljudskih prava, Aleksandra Zekovića koji je tražio da se Vujanović uključi u ovaj problem kroz komunikaciju sa srpskim kolegom Tadićem, saopštio da je riječ o «nepoznavanju kapaciteta nadležnosti Predsjednika države», a etničkoj zajednici Crnogoraca u Srbiji preporučio sud u Strazburu. Iza ovakvog stava Vujanovića, po mišljenju Aleksandra Zekovića, krije se ipak nešto drugo:
"Vjerovatno se radi o procjeni da je politički štetno baviti se etničkim Crnogorcima u Srbiji sa jedne strane i naravno pitanjima odnosa između pravoslavnih crkvi sa druge strane u samoj Crnoj Gori. Vjerovatno u kontekstu borbe za novi predsjednički mandat i borbe da možda bude i jedan od kandidata za tu poziciju, predsjednik Vujanović je procijenio da je bolje ovog puta ignorisati to pitanje".
U prilog Zekovićevoj tezi ide i činjenica da se Filip Vujanović u više navrata ranije nije oglašavao nenadležnim za rješavanje srpsko- crnogorskih vjerskih pitanja: aprila prošle godine, kada ga je Tadić pozvao da zaštiti mitropoliju Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, odnosno da ne dozvoli ulazak u Cetinjski manastir sveštenstvu i vjernicima Crnogorske pravoslavne crkve, kao i u septembru u slučaju episkopa Filareta kojemu je - kao od strane Haškog tribunala označenom za pomaganje osumnjičenim ratnim zločincima - u skladu sa zakonom bio onemogućen ulazak u Crnu Goru. Vujanović je tada nakon Filaretovog štrajka glađu uz medijski spektakl i uključivanje srpskih vlasti, prema priznanju šefa srpske diplomatije Vuka Jeremića, na koje podsjećamo, bio najzaslužniji za omogućavanje Filaretovog naknadnog prelaska granice:
"Svemu je doprinijela intenzivna diplomatska aktivnost na relaciji Beograd Podgorica i zajednička aktivnost prema međunarodnim činiocima. Ključnu ulogu odigrao je i jedan razgovor između predsednika Vujanovića i predsednika Tadića" .
O sadašnjem ponašanju Vujanovića, istraživač kršenja judskih prava, Aleksandar Zeković, kaže:
"Zaista mislim da odgovor nije državnički, da nije politički principijelan, a djelimično sam uvjeren da na taj način pomaže i svom srpskom kolegi koji je takođe u izbornom procesu, pa je vjerovatno procjena zajednička da je najbolje da se ovo pitanje netretira, dok se ti procesi ne završe".
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG