Dostupni linkovi

Vlada i manjine


Josip Friščić, Ivo Sanader i Đurđa Adlešić 8. siječnja su potpisali koalicioni sporazum o formiranju Vlade

Već drugi mandat manjine u Hrvatskoj podupiru Vladu koju vodi HDZ. Učinile bi vjerojatno isto i da je pobijedila Socijaldemokratska partija Hrvatske jer zastupaju tezu da «samo uz vladajuće « mogu realizirati svoje interese.

Analitičari i javnost su oko toga podijeljeni, a pripadnici najbrojnije, srpske manjine, ne očekuju da će im ministarski položaji njihovih predstavnika olakšati svakodnevnicu.
«Ma,mogu oni pričati što hoće,za Srbe još uvijek nema ni fizičkog posla, a kamoli u državnim institucijama. Pa, moj muž nije mogao dobiti u Vrginmostu ni da čisti snijeg po cesti za nekih 100 kuna...»
Pedesetdvogodišnja Milka Gledić iz Gvozda, prijeratnog Vrginmosta, vratila se u to kordunaško povratničko mjesto još krajem 90-tih, službeno 2002. Po zanimanju je medicinska sestra, a suprug prometni tehničar, za mirovinu nisu, a posla «niotkuda».
Milka Gledić:
»Ja, recimo, odem u godini 5-6 mjeseci raditi na more, kao sobarica, da bi mogli preživjeti i dočekati tu drugu sezonu...To sam mogla do sada, ali ja već imam 52 godine, a hotelijeri sad traže djevojke od 19- 24 godine, pa ne znam da li ću i to vise moći raditi.»
Hrvatski zakon o pravima manjinama je odličan – ističe Igor Palija iz Srpskog demokratskog foruma, ali se teško provodi, osobito po pitanju zapošljavanja:
«Naša istaživanja, koja je Srpski demokratski forum radio u 20 općina i gradova u područjima od posebne državne skrbi gdje se Srbi vraćaju, pokazala su da je njihova reintegracija u društvo upravo zaustavljena i zbog toga što nisu zastupljeni u javnoj upravi i javnim servisima koji se financiraju iz budžeta države, županije, općine ili grada. Tako, recimo, u Glini, gdje ima 28 posto Srba, svega ih je 1 posto zaposleno u javnoj upravi i javnim servisima.To samo pokazuje jednu izrazitu socijalnu isključenost srpske povratničke zajednice na tim područjima, zapravo i njezinu izoliranost i getoizaciju.»
A posebno, kaže Milka Gledić, ubija višegodišnje beznađe zbog kojeg joj je gotovo svejedno hoće li predstavnik srpske manjine biti u vladi ili opoziciji:
«Ja mislim da je to samo zbog njihovog ličnog prosperiteta,jer meni i mome mužu ništa donijeti neće, jer meni treba –posao.»
Profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Ivan Šiber podržava tezu da manjine «uz i u Vladi» mogu puno više napraviti nego u opoziciji, bez obzira na dojam o trgovanju i nevjericu na terenu. Dr Šiber:
«Pa,to jest jedna ambivalentna situacija, jer, s jedne strane, oni su zastupnici svoje nacionalne skupine, pa, prema tome, upravo taj život na terenu bi trebao biti okosnica njihovog programa. A s druge strane, oni žele izaći iz te situacije predstavnika manjina i žele se pojaviti kao konstitutivni dio ukupne hrvatske politike. To je na neki način u interesu i same Vlade koja upravo preko toga legitimira svoju politiku pred Europskom unijom i općenito, međunarodnom zajednicom. Ali, isto tako kako SDSS nailazi na nezadovoljstvo na terenu, tako zbog toga i HDZ nailazi na nezadovoljstvo na terenu. Prema tome,to su dvije političke razine koje, ja osobno mislim, da se mogu pomiriti uspješnim radom. E sad kako – o tom po tom.»
Profesor Anđjelko Milarodvić:
«To nije točna teza zbog toga što se interesi mogu artikulirati i kroz oporbenu poziciju i politiku, zašto ne?! Što bi se dogodilo u demokraciji kad bi sve stranke ušle u Vladu?!»
Profesor Šiber:
«Ovog je trenutka riječ o interesima i Vlade i manjina. Ako bi manjine išle u opoziciju prema Vladi to bi bila kritika Vlade da ona programski i voljno jednostavno ne želi ili nije u stanju riješiti te probleme, a to je nešto što si nijedna Vlada ne može dopustiti, a onemogućili bi i ono što Furio Radin (predstavnik talijanske manjine) naziva - 'politikom malih koraka'«
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG