Dostupni linkovi

Uskoro zahtijev za oslobađanje Plavšićke


Biljana Plavšić
Biljana Plavšić

Biljana Plavšić je osuđena na 11 godina zatvora zbog progona bošnjačkog i hrvatskog stanovništva tokom rata, te je priznala krivicu za zločine u 37 opština u BiH. Pri izricanju kazne Haški sud je uzeo u obzir njene godine, te potvrdno izjašnjavanje o krivici, kajanje i pomirenje.

Odbor za podršku i puštanje na slobodu bivše predsjednice RS-a Biljane Plavšić u narednih desetak dana će uputiti Haškom tribunalu i ministarstvu pravde Švedske, u kojoj izdržava kaznu, zahtjev za njeno prijevremeno oslobađanje. Član odbora Ostoja Knežević smatra kako bi oslobađanje bilo human čin jer je u 78-oj godina Plavšićeva jedini zatvorenik u Švedskoj koji služi zatvorsku kaznu u toj životnoj dobi, te dodaje:
“Ona je prva žena s ovih prostora koja je pokrenula demokratske procese na prostoru BiH, odnosno RS-a. Drugo, ona je u starosnom dobu 78-oj godini, i s obzirom na njeno zdravstveno stanje u tim godinama, smatram da iz humanih razloga treba da se razmotri mogućnost njenog prijevremnog puštanja na slobodu. I treće, s obzirom na njeno dosadašnje ponašanje u sudu - da se ona primjerno ponašala.”

Prema pravilima Tribunala, svaka osoba koja izdrži dvije trećine kazne ima pravo aplicirati za prijevremeno puštanje. Isto pravilo važi i u švedskom pravosuđu. Životna dob osuđenika, prema istom zakonu, ne igra ulogu pri prijevremenom oslobađanju, kaže Anders Hall iz švedskog ministarstva pravde:

“Prema švedskom zakonu najranijie vrijeme za oslobađanje jesu dvije trećine izdržane kazne i nema drugih mogućnosti za ranije oslobađanje. Prema švedskom uredu za zatvore i uslovno oslobađanje, ona će dvije trećine kazne odslužiti u oktobru 2009. No moguće je aplicirati vladi za pomilovanje, a vlada prema pravilima ne pojašnjava odluke o pomilovanju.”

Ipak, član odbora za podršku i puštanje na slobodu Plavšićeve Ostoja Knežević smatra kako su ispunjeni uslovi za njeno oslobađanje:

“Ali s obzirom da je ona jedan period bila u Beogradu pod nadzorom Haškog tribunala dok nije otišla na proces suđenja, ipak bismo željeli da se to uzme u razmatranje iz razloga što je ona bila pod njihovim nadzorom i nije mogla slobodno da se kreće. Kada se to vrijeme uračuna, koje je bila pod njihovim nadzorom, onda je to sad ovaj period kad bi se mogao razmatrati taj zahtjev za njeno prijevremeno puštanje.”

Mada je, prema Kneževićevim riječima, zdravstveno stanje Biljane Plavšić zadovoljavajuće, dalji boravak u zatvoru bi joj ipak mogao naštetiti.

Plavšićeva je, podsjećamo, osuđena na 11 godina zatvora zbog progona bošnjačkog i hrvatskog stanovništva tokom rata, te je priznala krivicu za zločine u 37 opština u BiH. Pri izricanju kazne Haški sud je uzeo u obzir njene godine, te potvrdno izjašnjavanje o krivici, kajanje i pomirenje.

U 37 opština navedenih u optužnici postojalo je ukupno 408 zatočeničkih objekata gdje su ljudi bili prinudno zatvoreni i podvrgnuti teškom fizičkom i psihičkom zlostavljanju, uključujući teška premlaćivanja, kao i nepodnošljive uslove života s nedovoljno hrane i bez ikakvih higijenskih uslova. Upravo zbog težine zločina žrtve su protiv oslobađanja prije izdržavanja kazne, navodi predsjednik Saveza logoraša BiH Murat Tahirović:

“Očekujem da Haški tribunal neće prihvatiti jedan takav zahtjev i da će ostati, iako nismo ni zadovoljni s onom presudom koja je izrečena Biljani Plavšić, ali da će bar ostati iza toga da odsluži kaznu koju je dobila, znači bez umanjenja i bez bilo kakvog puštanja na slobodu jer to bi bio zaista još jedan težak udarac za žrtve koje su prošle kroz logore, a za koje je očito Biljana Plavšić znala jer je i sama priznala te zločine.”

Inače, prema švedskom zakonu svaka osuđena osoba jedanput godišnje ima pravo zatražiti pomilovanje. Švedsko ministarstvo pravde odbilo je u aprilu 2007. godine molbu za pomilovanjem Plavšićeve, a novi zahtjev još nisu dobili. Ukoliko zahtjev bude odbijen, Biljana Plavšić će morati čekati dok ne odsluži dvije trećine kazne.

XS
SM
MD
LG