Dostupni linkovi

Parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za šefa delegacije Evropske komisije u BiH, Dimitrisa Kourkoulasa, razlog je da bude više nego zadovoljan.

To što je proces trajao veoma dugo, što se okončao nakon najveće političke krize u BiH poslije rata, za ambasadora Kourkoulasa nije u prvom planu. Od svega je najbitnije da je Sporazum parafiran:

«Ja mislim da je to pozitivno. Vaša zemlja nam je pružila mogućnost da se Sporazum parafira, što je prvi korak ka potpisivanju, tako da se potpisivanju može pristupiti dosta brzo. Mi smo spremni sa naše strane, čim se akcioni plan, koji su dogovorila šestorica lidera, počine primjenjivati. Tu su i neki drugi uslovi, prije svega je to saradnja sa Haškim tribunalom.»

Nakon parafiranja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju osnovana je radna grupa za reformu policije. Zadatak novog tijela, sastavljenog od bh. političara, jeste da predloži nacrt novog zakona ili nacrte više policijskih zakona. Ni pesimizam građana u sposobnosti bh. političara da postignu dogovor ambasadoru Kourkoulasu ne smeta da kaže bh. političari to mogu uraditi u postavljenom roku:

«Prije svega, ja sam osobno impresioniran brzinom kojom je ovaj proces otpočeo. Smatram da je to izvodljivo. Nije lako, ali je izvodljivo. Ova država je pokazala da sposobna da uradi posao kada postoji politička volja. Postavljeni rok za postizanje sporazuma o reformi policiji - 15. februar - nije toliko važan. Bitnije da se sada stvari kreću u pozitivnom pravcu i ja se nadam da će se ta tendencija nastaviti.»

Kourkoulas ne odsustaje od svog optimizma, uvjeren je da će Sporazum biti i potpisan u novoj 2008. godini:

«Naravno, već u prvih šest mjeseci 2008. godine. Smatram da će se potpisati i prije nego što ljudi vjeruju. Važno je da se potpiše što prije jer će s tim potpisom BiH biti bliže Evropskoj uniji, imaće korist od novih programa.»

Tek, od ratifikaciji sporazuma između Bosne i Hercegovine i Evropske zajednice o olakšicama kod izdavanja viza, građani BiH mnogo očekuju. Da li to znači će lakše moći putovati po svijetu:

«Ne, vizne olakšice nisu isto što i liberalizacija viznog režima. Nažalost, mi nismo napustili politiku viznih zahtjeva prema bh. građanima. Cilj ovog sporazuma jeste izbjegavnja povećanje cijena viza. Šengenska viza sada će biti skuplja za sve države, ali ne i za bh. državljane. Radi se o olakšicama za dobijanje viza za određene kategorije građana - studente, poslovne ljude, ali to neće promijeniti stvari za svakog stanovnika BiH koji će morati ići u evropske ambasade kako bi dobili vize. Promjene će se desiti kada budemo imali liberalizovani vizni režim. Mi ćemo uskoro početi razgovore sa zemljama EU i u regiji kako bismo istražili taj problem. Ali, kako BiH bude bliže EU, tako će nama biti lakše da argumentujemo u korist viznih zahtjeva.»

Neki analitičari smatraju da sa parafiranjem Sporazuma Bosna i Hercegovina neće biti oslobođena novih političkih kriza u novoj godini imajući, prije svega, u vidu konačno rješenje pitanja statusa Kosova:

«Ja ne vidim nikakvu direktnu vezu Bosne i Hercegovine s onim što se događa i što će se desiti na Kosovu. Mislim da su to ovdašnji političari, gotovi svi, i naglasili. Naravno, znamo da je Kosovo u našem susjedstvu, i šta god se tamo dešava neizbježno je da ima neki uticaj ovdje, ali ne postoji niti jedna direktna veza. Svi političari u ovoj zemlji nas uvjeravaju da neće biti nikave nestabilnosti u BiH zbog Kosova.»

Šef delegacije Evropske komisije ne smatra da će doći u pitanje sigurnost BiH. Ali, evropske snage EUFOR, sa oko 2000 ljudi, nije isto kao i prisustvo NATO snaga, kažu opet neki vojni analitičari:

«Čuo sam za te argumente i ja se apsolutno ne slažem sa njim. Smatram da su svi uvjereni da EUFOR radi izvanredan posao ovdje - ovdje nema sigurnosnih briga sada, niti ih je bilo prije nekoliko mjeseci. Ja ne vidim nikakav veći uticaj problema Kosova na sigurnost u BiH. To isto mišljenje čuo sam i od mojih američkih prijatelja i drugih članova NATO-a i ne vidim razloga za brigu. EUFOR je tu i on može pojačati svoje kapacitete - i zato nema sigurnosnih rizika.»

Šef delegacije Evropske komisije u BiH ipak nema konkretan odgovor na pitanja kada građani BiH mogu očekivati prijem BiH u EU:

«Veoma je teško u ovom trenutku to reći, ali mislim i da nema neke koristi od toga. Svi znaju za Mapu puta - ona je jasna, nema tu iznenađenja, dodatnih zahtjeva. Dakle, Mapa puta jeste potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, zatim slijedi implementacija tog sporazuma na pozitivan i dobar način, što će pokazati sposobnosti zemlje da se suoči sa izazovima pridruživanja. Potom dolaze kandidatski status, pregovori, i na kraju pridruživanje Evropskoj uniji.»

Koliko će trajati svaka od ovih faza, to zavisi umnogome od sposobnosti zemlje da pokaže zrelost u ovom procesu, ponavlja ambasador Kourkoulas, uvjeren u sposobnosti za kompromise bh. političara kada su u pitanju i razgovori o ustavnim promjenama, također najavljeni za 2008. godinu. Da li šef delegacije Evropske komisije ima u vidu neko ustavno rješenje koje bi najbolje odgovoralo bh. građanima:

«To je pitanje za milion dolara. Ja to ne mogu reći jer to mora biti rezultat odluke i kompromisa građana ove zemlje. Niko, pa ni Evropska un ija ne može nametnuti ustav ove zemlje. Ali mogu vam reći u ime EU da minimum zahtjeva za vaš ustav jeste da bude kompatibilan sa evropskim principima - a to su puno poštivanje ljudskih prava, demokratija i vladavina zakona. Također treba da postoje funkcionalna država i adminstraciju koja se može suočavati sa izazovima članstva.»

Ali u okvirima tih crvenih linija postoji mnogo različitih modela, riječi su šefa delegacije Evropske komisije u BiH Dimitrisa Kourkoulasa, koji na kraju poručuje da je na političarima i građanima ove zemlja je da se saglase oko jednog modela ustavnog uređenja.

XS
SM
MD
LG