Dostupni linkovi

Među najozbiljnijim konkurentima za najuglednije književne nagrade u 2007. godine u Hrvatskoj, ovaj su put, u gotovo svim konkurencijama, bile žene. Zašto je to tako?

Direktorica Sajma knjiga u Puli, Magdalena Vodopija, kaže da je konkurencija za glavnu nagradu Kiklopa bila vrlo oštra, i to baš među spisateljicama:

"Ove godine Kiklopa odnijela je Daša Drndić za zaista izvrstan roman, Sonnenschein, ali i u velikoj konkurenciji sa Slavenkom Drakulić, koja je dobila nagradu Hit godine, za najprodavaniju knjigu godine. Mislim da su u prozi zavladale žene."

Po nagradama na pulskom sajmu dosita bi se tako moglo i zaključiti jer je i Kiklopa za poeziju osvojila spisateljica Sanja Lovrenčić, a i debitantski Kiklop pripao je ženi - Zrinki Pavlić.

Predsjednik Hrvatskog društva pisaca, Velimir Visković, podsjeća da je snažnija prisutnost žena u hrvatskoj prozi (Irena Vrkljan, Slavenka Drakulić, Dubravka Ugrešić), tada sa snažnom feminističkom crtom, otpočela još osamdesetih godina prošlog stoljeća:

"Devedesetih godina je jedan dio tih autorica bio prisiljen na emigriranje, ili bar na neku unutarnju emigraciju, ako su već ostajale unutar Hrvatske. Jedan dio njih je prokazan kao vještice. Žena, takva moderna i urbana, u tom repatrijarhaliziranom i militariziranom društvu nije imala previše smisla, nije imala mjesto. Sada živimo u nekim vremenima kada se stvari pomalo sliježu, kada Hrvatska počinje ličiti na normalno društvo i normalno je da taj ženski segment, pa čak i feministički, ponovo zadobile svoju važnu ulogu."

Nakon hita - Što svaka žena triba znat o onim stvarima, i Arijana Ćulina je i nehtijući upala u trend ženskog pisma, iako takvu podjelu ne priznaje. Upravo, kaže, dovršava jedan muški roman:

"Mene svi pitaju za neka ženska pitanja, kao da sam psiholog. Zbog toga sam se odlučila napisati priču iz nekog muškog ugla gledanu, baš ono da vide da žena može pisati i u muškom licu. Knjiga će se zvati - Kako sam postao faca."

Spisateljica i profesorica komparativne književnosti, Andreja Zlatar, smatra da su žene u toj profesiji, kao i u novinarstvu, osvojile dosta prostora, ali iz sasvim drugih razloga, a ne zbog zrelog i rodno-ravnopravnog društva:

"Meni je neki kolega rekao da je danas Marija Jurić Zagorka živa, bilo bi joj puno lakše sa njenim interesima i stavovima. Mislim da ne bi jer bi se ona danas bavila drugim temama i jednako tako bi bila problematična i opet bi je smatrali nekom vrstom vještice, pošto bi sigurno otvarala teme za koje se misli da njoj ne pripadaju."

Žene su, tvrdi, i danas diskriminirane:

"Čini mi se da živimo u jednom društvu u kome su mehanizmi diskriminacije, na prvi pogled, potisnuti, ali su tim više opasniji i djelotvorniji. Kao emancipacija je dovršena, kao imamo jednaka prava, kao imamo jednake plaće, a žene su samo izmaknuli od pitanja moći. Danas su žene jednako-pravne na onim prostorima gdje se nema financijska ili neke druga moć, pa su ovi poslovi, koji su prije bili jako muški i atraktivni, kao novinarstvo, danas postali feminizirani iz razloga što, tamo gdje je danas moć i novac, a to je menadžment, postotak žena je dva posto."

Nedavno iznesenu ideju književnice Slavenke Drakulić da se u Hrvatskoj ustanovi posebna nagrada za spisateljice, sa simboličkim imenom Vještice, smatra odličnom:

"Mi jesmo konzervativno društvo i zatvoreno ali nismo sasvim bez sluha za komične i parodijske efekte, tako da bi to puno više imalo odjeka u javnosti nego neka čvrsta feministička nagrada. To kod nas ne bi funkcioniralo, ali Vještice bi bile odlične."

  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG