Dostupni linkovi

Dovedeni su u Bosnu i Hercegovinu da, kao eksponenti politike međunarodne zajednice, ukrote do juče zaraćene narode i njihove političke lidere.

Zadatak im je bio da u zemlji održe mir i uspostave mehanizme funkcionalne države. Doživljavani su kao protektori, ili strogi staratelji neposlušnog djeteta. Nikada osobito omiljeni, uglavnom su kotirali na skali manje ili veće netrpeljivosti među širokim narodnim masama.
Za vrijeme svog mandata visoki predstavnici Karl Bilt (Carl Bildt), Karlos Vestendorp (Carlos Westendorp), Volfgang Petrič (Wolfgang Petritsch), Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown), Kristijan Švarc-Šiling (Christian Schwarz-Schilling) i Miroslav Lajčak ipak su dali pečat političkim zbivanjima u BiH. Na primjeru trojice posljednjih visokih predstavnika - Ešdauna, Švarc-Šilinga i Lajčaka - politički analitičar Tanja Topić povlači paralelu određenih odnosa i razvoja u BiH. Ona podsjeća da su gotovo svi visoki predstavnici koristili svoja bonska ovlaštenja, ali da je u tome najviše odmakao Pedi Ešdaun:
«Koji je i svojom arogancijom na neki način pokazao svojevrstan paradoks, a ja bih rekla - pokušaj demokratizacije društva i države korišćenjem upravo nedemokratskih sredstava i metoda. U Švarc-Šilingu smo dobili jednu drugu krajnost. On je potpuno prepustio domaćim političkim liderima odgovornost, ali su isto tako izostali rezultati i desio se stravičan zastoj u reformskim procesima. Miroslav Lajčak, možda, ako bi iskoristio sve te nedostatke ili greške svojih prethodnika, može napraviti zapravo i najviše. Ja lično mislim da je on čovjek koji dobro poznaje ovdašnje prilike, s kojim ne možete manipulisati, kojem ne možete podmetati, tako da, po mojoj skromnoj ocjeni, predstavlja možda i dosad najboljeg visokog predstavnika u BiH.»
Međunarodnu zajednicu karakteriše stalni pad interesa za BiH i to se vidi, između ostalog, i u izboru visokih predstavnika, kaže profesor sa Mostarskog sveučilišta Slavo Kukić. On podsjeća da je prvi visoki predstavnik, Karl Bilt, bio premijer Švedske, drugi - Karlos Vestendorp - ministar spoljnjih poslova Španije, a da su kasnije birani međunarodni činovnici nižeg ranga. Kukić takođe ističe da su prve godine mandata međunarodnih zvaničnika bile obilježene velikom odlučnošću međunarodne zajednice da se u BiH savladaju konfliktna situacija i etnička mržnja koju je nametnuo rat:
«Ako se, pak, gleda kako je vrijeme odmicalo, onda će se vidjeti da međunarodna zajednica pokazuje stalan pad odlučnosti da vrati vrijednosti koje su bosanskohercegovačko društvo odlikovale, i tu obavezu prevaljuje u formalnom smislu na domaće političke elite.»
Kukić kaže da je jedna od ključnih grešaka međunarodne zajednice i njenih visokih predstavnika kasnije bila ta što je birala partnere iz redova nacionalističkih snaga i političkih filozofija koje su bili uzročnici rata u BiH.
Profesor sa banjalučkog Filozofskog fakulteta Miodrag Živanović smatra da većina međunarodnih predstavnika nije imala viziju šta bi trebali da rade u Bosni i Hercegovini i regionu. Kao poznavaoce bosanskohercegovačkih prilika, Živanović izdvaja nekadašnjeg zamjenika visokog predstavnika Mihaila Štajnera (Michael Steiner) i bivšeg visokog predstavnika Volfganga Petriča:
«Svi su ovi drugi visoki predstavnici, po mom sudu, imali samo u vidu to da odrade mandat uz visoke plate, uz visoke pozicije u diplomatiji i da završe to ovako ili onako, a u suštini nisu riješili ništa.»
A direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES Bakhtijar Aljaf objašnjava kakav je međunarodni rejting dosadašnjih visokih predstavnika za BiH. Uprkos činjenici što danas vodi ministarstvo spoljnih poslova Švedske, Karl Bilt, kaže Aljaf, često je povezivan sa zloupotrebom položaja jer je savjetnik za neke velike naftne korporacije. Njegov kredibilitet narušilo je i to, objašnjava direktor IFIMES-a, što su ga optuživali da je prosrpski orijentisan:
«Mogu vama reći za Vestendorpa npr. da je on imao rejting iskusnog španskog političara. Ešdaun je isto imao svoj rejting, imao svoju čast, mada neki krugovi baš zbog tog vojničkog, militarnog pristupa malo nisu bili zadovoljni s tim političarem. Ja mislim da političari u Evropskoj uniji vrlo dobro znaju da je Švarc-Šiling prespavao svoj mandat. Ako dođemo do gospodina Petriča, opet Petrič je bio u nekom historijskom razdoblju, periodu u kojem mu nije bilo lako raditi - mada je on nekako, kao čovjek iz južne Austrije, vrlo dobro znao taj slavenski mentalitet.»
Sadašnjeg visokog predstavnika za BiH Miroslava Lajčaka, sagovornici Radija Slobodna Evropa ocjenjuju uglavnom kao mudrog diplomatu, ali koji je ipak pokazao da je u kritičnim situacijama spreman popustiti. Iako kotira kao dobar poznavalac bh. prilika, za Lajčaka kažu da će rezultate u BiH postići ako nauči iz grešaka svojih prethodnika, ali i ako bude odlučan u odnosima sa političkim liderima.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG