Dostupni linkovi

Odnosi Rusije i Zapada na najnižoj su razni u posljednjih deset godina. Mnogi se plaše hladnog rata 21. stoljeća. Da li je realan strah od ponavljanja povijesti?

Godina je 2007. počela tako da je ruski šef države Vladimir Putin usporedio Sjedinjene države sa Trećim Reichom, a završila tako što se Moskva povukla iz Sporazuma o konvencionalnim snagama u Evropi. Ovome treba dodati spor Moskve sa Washingtonom oko raketnog štita u Evropi, zapadnih optužbi da Kremlj zlostavlja susjedne države, pa je sveukupno dovoljno da analitičari zaključe kako su odnosi Rusije sa Zapadom na najnižoj razini u post sovjetskom vremenu.
Edward Lucas, zamjenik urednika u britanskom "Economistu" i autor knjige koja će se uskoro pojaviti u javnosti "Novi hladni rat, kako Kremlj prijeti i Rusiji i Zapadu", vjeruje da će se odnosi sve više pogoršavati, pa čak upozorava da se nalaze na "jednoj vrlo zlokobnoj putanji". Lucas rastući konflikt Rusije i Zapada, a posebno borbu za naklonost bivših sovjetskih republika, poput Gruzije i Ukrajine, opisuje kao hladni rat, iako sa mekšim sredstvima.
Drugi poznavalac prilika u Kremlju nije sklon upotrebi riječi " hladni rat" koji podsjeća na nuklearno nadmetanje , atomska skloništa, vježbe u slučaju atomskog napada i slično. Steven Pifer, nekada službenik State Departmenta, a danas savjetnik u Centru za strategijske i međjunarodne studije u Washingtonu pojašnjava i zašto:
"Nisam sklon upotrebi termina hladni rat, jer on podrazumijeva takmičenje u vojno sigurnosnim pitanjima, političkim i ekonomskim komponentama, kao i u ideološkom pogledu. Mislim da ipak nismo stiglo do te točke. Mislim da još uvijek stvari oko kojih možemo surađivati."
Fyodor Lukyanov, glavni urednik utjecajnog moskovskog časopisa "Rusija u svjetskoj politici", ističe da ono što se danas događa više nalikuje primjeru politike svjetskih sila u 19. stoljeću.
Što bi zapravo mogli biti razlozi sukoba Moskve i Zapada?

Jedan svakako leži u činjenici da Rusija jača u ekonomskom pogledu zahvaljujući energetskom bogatstvu, pa je i sklonija Zapadu pokazivati svoju snagu. Pored toga, Kremlj i mnogi Rusi su razdoblje neposredno nakon 90-tih smatrali vrlo ponižavajućim, zbog ovisnosti od zapadnih kredita i pomoći. No, jedan od najvećih razloga je svakako činjenica što Kremlj smatra da se više ne mora pokoravati zapadnim normama demokracije i ljudskih prava.
Lukyanov ističe da je Rusija odlučila kako joj ne trebaju integracije sa Zapadom, a što je još važnije ni Zapad to ne želi. To znači da moramo jačati našu neovisnu poziciju i sve što se događa je podređeno tom cilju smatra Lukyanov.
Silazna putanja u odnosima Moskve i zapadnog svijeta vidljiva je već nekoliko godina. Rusija nije lako primila zapadno uključivanje u gruzijsku revoluciju ruža 2003 i ukrajinsku narančastu revoluciju 2004. Ruska elita plaši se takvih scenarija u vlastitoj zemlji. Uz to, u trenutku kada je Rusija odlučila koristiti naftu i plin kako bi pokorila susjede koji su se suviše približili Zapadu, otvorena je borba za kontrolu energetskih putova u Evropi.
Dva ubojstva oštrih kritičara Kremlja – u listopadu 2006. novinarke Anne Pplitkovskaye u Moskvi i u studenom te godine u Londonu , bivšeg agenta KGB Aleksandra Litvinenka, dodatno su zategnuli odnose. Ipak 2007. smatra Lukyanov jest prekretnica. Ton je odredio Putin u veljači na konferenciji o sigurnosti u Munchenu kada je ustvrdio da Sjedinjene Države nastoje stvoriti jednopolarni politički svijet. Potom je uslijedila prijetnja da će suspendirati sudjelovanje u Sporazumu o konvencionalnim snagama u Evropi. Odluka je objavljena 30. studenoga, a stupila je na snagu 12.12. U ožujku je Rusiju reagirala furiozno kada se Estonci odlučili ukloniti iz središta Talina spomenik vojniku Crvene armije. Zapad je ocijenio da su prosvjedi Rusa u glavnom gradu Estonije orkestrirani iz Moskve.
Cijelu godinu traju neslaganja između Moskve i Washingtona oko raketnog štita koji Sjedinjene države žele instalirati u Češkoj i Poljskoj . Putin je zaprijetio da će okrenuti svoje raketne projektile prema ovim dvjema zemljama u slučaju da Amerikanci tamo i postave radar i rakete.
Godina 2007. protekla je i u ozbiljnim sukobima između Rusije i Gruzije koja pak želi u NATO i EU. Spor se vodi zbog proruski orijentiranih separatističkih regija Abkhazije i Južne Osetije. Steven Pifer smatra kako se zategnuti odnosi Rusije i Zapada i u svezi stare želje Moskve da joj se u međunarodnim odnosima pridaje značaj kakav je imala tijekom Hladnoga rata. "Rusi vole pažnju. No, problem je gledajući iz ugla predsjednika, države tajnice, ili savjetnika za nacionalnu sigurnost što dan ima samo 24 sata. A situacija u zemlji traži od vas da se fokusirate na Irak, Afganistan, Iran, i vremena imate onoliko koliko ga objektivno imate", pojašnjava moguće zahlađenje odnosa SAD i Rusije ovaj dobar poznavatelj prilika u Kremlju.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica novinarske nagrade 'Lorenzo Natali'  2008. koje dodjeljuje Evropska komisija u saradnji sa Reporterima bez granica i Svjetskim udruženjem novinara. 

XS
SM
MD
LG