Dostupni linkovi

Odbegli 'Zemunci' su u Srbiji?


Nezvanična vest koju je objavila beogradska štampa – da se dvojica odbeglih pripadnika zemunskog klana nalaze u Beogradu - ponovo je u centar zbivanja vratila priču o ovoj zloglasnoj grupi. Dok od njih još strahuju kriminalci koji su odlučili da progovore, na suđenju 'Zemuncima' predloženo je da se optuženima oduzme ogromna imovina stečena brutalnim otmicama i ubistvima.

Odbegle pripadnike zemunskog klana beogradska policija locirala je pre nekoliko dana, piše iz nezvaničnih izvora srpska štampa, ali hapšenje otežava to što se 'Zemunci' kriju po iznajmljenim stanovima koje često menjaju. Od ubistva srpskog premijera Zorana Đinđića u bekstvu su Miloš Simović, Vladimir Milisavljević, Milan Jurišić, Sretko Kalinić i Ninoslav Konstantinović. Oni su na suđenju za taj zločin u procesu pred Specijalnim sudom osuđeni na zatvorske kazne od 30 do 35 godina. Mladen Lojović, bivši kriminalistički inspektor beogradske policije, izjavio je za naš program da postoji velika verovatnoća da su odbegli 'Zemunci' zaista u Srbiji:

"Verujem u tu varijantu, sve to jako košta i verovatno je im je nestalo para, moguće je da se novac istrošio. Postalo im je rizično jer su od večeras pooštrene kontrole na granicama, iako su njihove destinacije uglavnom bile Hrvatska i Bosna. Meni to zvuči, da tako kažem, ubedljivo, čak mislim da su već duže vremena u Beogradu. Spekulisalo se da oni kao veliki svetski putnici putuju gde god hoće, svuda. Mislim da je sasvim realno da su ovde i, ako je to tako, da će ih uhapsiti. Može da se desi da odu u Makedoniju ili neku sličnu zemlju, pogotovo ako ovo pročitaju sigurno neće sedeti skrštenih ruku i naći drugi stan."

Sumnja se da su neki od 'Zemunaca' u bekstvu u junu 2006. brutalno likvidirali svedoka-saradnika Zorana Vukojevića Vuka. Njega su kidnapovali, mučili i ubili zbog svedočenja, ali moguće i zbog novca za koji su verovali da je ostao kod Vukojevića iz vremena kada je bio šef obezbeđenja šefa zemunskog klana Dušana Spasojevića. Zato od njih strahuju ostali svedoci saradnici ali i Dušan Krsmanović, optuženi koji je priznao ubistvo premijera. Kada se radi o ovako opasnoj grupi, kaže za naš program Božo Prelević, bivši koministar policije, nema mesta oklevanju već samo konkretnim akcijama:

"Čini mi se da je ovo ista priča kao sa Ratkom Mladićem – jeste, nije, jeste, nije. To su sve licitiranja, ali bilo bi jako lepo kada bi ih policija lišila slobode. To što neki listovi spominju mogućnost osvete, ta mogućnost postoji i ona postoji kod svih krivičnih dela - na državi je zaštiti svedoke-saradnike."

Prpipadnici zemunskog klana u procesu pred Specijalnim sudom terete se za najmanje 15 ubistava, tri otmice i dva teroristička napada. Među odbeglima po najmonstruoznijim likvidacijama i mučenjima ističe se Sretko Kalinić, dok su ostali poznati kao brutalni kriminalci laki na oružju. Za vreme strahovlade podzemljem zemunski klan stekao je ogromno bogatstvo, pa je tužilaštvo predložilo da im se oduzme 12 miliona evra koje su uzeli od otmica. Detektiv Mladen Lojović kaže da je to dobar predlog i da slični zakoni funkcionišu u većini zemalja:

"Uzimaju im sve, nekretnine..Na kraju krajeva, oni uglavnom budu i osuđeni tako da im ništa od toga više i ne treba. Kod nas je to u povoju i treba videti kako će se pokazati praksa jer kod nas su mnoge stvari napisane ali se slabo sprovode."

Božo Prelević smatra da je oduzimanje imovine, pored adekvatne zatvorske kazne, neophodno:

"Sudsko veće koje postupa u slučaju zemunskog klana ima potpuno jasnu zakonsku osnovu koja je u skladu sa Ustavom, da se predmeti i imovina stečeni kriminalnim delom mogu oduzeti. U pripremi je jedan drugi zakon, koji je inače vrlo diskutabilan sa stanovišta ljudskih prava i Ustava, a to da licima koja nisu pravosnažno osuđena možete oduzeti imovinu a teret dokazivanja kako su je stekli prebacujete na njih."

Miodrag Majić, predsednik Prvog opštinskog suda u Beogradu, kaže za naš radio da je poteškoća sadašnjeg zakonskog rešenja u tome što se zahteva konkretna veza između imovinske koristi i krivičnog dela:

"Ako uzmemo primer nekoga za koga znate da se, na primer, bavi preprodajom droge, a u konkretnom slučaju je uhvaćen i osuđen za prodaju jednog kilograma droge, mogli biste da mu oduzmete imovinsku korist stečenu tim krivičnim delom. Ako je prodao kilogram oduzima mu se koliko je zaradio na tome, iako imate podatke da se time bavio, ali to nije obuhvaćeno presudom."

Zato je, smatra Majić, novi predlog bolje rešenje:

"Da za određena krivična dela, kada se lice osudi, postoji pretpostavka da sva imovina koju poseduje potiče od krivičnog dela. Onda mu se daje mogućnost da dokaže suprotno, ali je teret dokazivanja na njemu."

U svakom slučaju od oduzimanja imovine zarađene kriminalom nikako ne bi trebalo odustati, zaključuje pravnik Božo Prelević, ali na kraju upozorava i na možda najvažniju stvar:

"A to je - ko im je omogućio da stiču taj novac?"


XS
SM
MD
LG