Dostupni linkovi

Delićev prijem u Predsjedništvu BiH nije presedan


Rasim Delić, arhivska fotografija

Prijemi ljudi kojima je suđeno, koji su osumnjičeni ili optuženi za ratne zločine, u Bosni i Hercegovini, ali i u okruženju, nisu nikakva novost., ocjenjuju pravnici, političari i analitičari u BiH.

Prijem generala Rasima Delića, optuženog za ratne zločine, u Predsjedništvu BiH nije nikakav presedan. Tako je Rasim Delić, iako već optužen pred Sudom u Hagu, bivšem članu bosanskohercegovačkog Predsjedništva Sulejmanu Tihiću bio i savjetnik za vojna pitanja. Ispraćaji i dočeci, ali i prijemi ljudi kojima je suđeno, koji su osumnjičeni ili optuženi za ratne zločine, u Bosni i Hercegovini, ali i u okruženju, nisu nikakva novost. Bosanskohercegovačko društvo je još uvijek veoma podijeljeno, podsjeća banjalučki advokat Miroslav Mikeš. On navodi da nacionalne tenzije i posljedice rata su veoma izražene:
«Mnogi smatraju da su oni koji su ubijali ljude, palili kuće i uništavali tuđu imovinu, ako su iz njihovog naroda, bili patriote, a da su svi drugi zločinci. Imamo tako tri podijeljene priče u ovoj državi koja treba jednom da postane integrativna. Naravno da ako predstavnici političkog establišmenta iz bilo kojeg naroda primaju u zvanične posjete ljude koji su osumnjičeni, optuženi, osuđeni nepravosnažnim ili pravosnažnim presudama, sigurno da se solidarišu s njima i da svom biračkom tijelu daju jasnu poruku da oni smatraju da ti ljudi, bez obzira što su optuženi, za njih predstavljaju patriote.»
Političari moraju paziti da iz ovakvih susreta ne izvlače političku korist, kaže Amir Zukić iz Stranke demokratske akcije:
«Na dočecima i gospodina Orića i ispraćaju gospodina Rasima Delića bio sam i sam lično prisutan, ali nisam to koristio, islikavao se u novinama i davao saopštenja.»
U bosanskohercegovačkom ambijentu, u kom su mnoge stvari isprepletene, prijemi optuženih za ratne zločine ne mogu se podvesti samo pod pojam političke manipulacije, tvrdi Martin Raguž, iz HDZ-a 1990. On smatra da je pozadina i namjera susreta Delić - Silajdžić bila drugačija:
«Puno je otvorenih pitanja vezano za samu ulogu Haškog tribunala, njegove rezultate, efekte, pokrivenost cjelokupnih predmeta. U svakom slučaju, nisam za crno - bijelo da sad kažem ovo je čista politička manipulacija.»
Analitičar Mirko Šagolj kaže da ne razumije privremnene odluke o puštanju na slobodu i pita se ko može takve odluke kontrolisati. Šagolj dodaje da političari apsolutno moraju odvojiti privatno od javnog djelovanja, te da je cilj i poruka ovakvih prijema približavanje biračima:
«Zar je moralo to da se objelodanjuje, da se daje saopštenje iz kabineta Harisa Silajdžića? Pa iz toga se samo vidi da je cilj da se podiđe biračima.»
Momčilo Novaković, iz Srpske demokratske stranke, prijeme i dočeke osoba koje su optužene za ratne zločine smatra neprimjerenim:
«Obično ovakvi sastanci budu shvaćeni kao poruka od onih drugih. Ne trebaju nam te vrste poruka, ne trebaju nam nikakvi prijemi ljudi koji su optuženi za ratne zločine, bez obzira bili oni pušteni ili ne, ne trebaju nam nikakve priče oko ovoga u BiH. Dovoljno je da je neko optužen i dovoljno je da se politički stavovi ili neki drugi iznose putem medija, iznose kroz pisanje knjiga itd. A, zaista, posebno članovi Predsjedništva imaju odgovornost pred javnošću da ne čine ništa što Bosni i Hercegovini može biti problem.»
U Bosni i Hercegovini od jedne grudve lako je stvoriti lavinu podozrenja, što olakšava političarima prostor za manipulaciju. Advokat iz Banje Luke Miroslav Mikeš:
«Vjerovatno je političarima tako lakše zato što manipulišu sa još uvijek prilično primitivnim, mogu slobodno da kažem, biračkim tijelom, a sigurno je lakše svađati ljude jedne s drugim nego praviti bolnice, škole, autoputeve i sve ostalo što priliči jednom modernom, savremenom svijetu. Tako da mislim da treba donijeti ili političku odluku, a možda čak neki pravni akt, zakon ili bilo šta drugo da se zabranjuje političarima da komuniciraju zvanično u svojstvu predstavnika državnih organa sa licima za koje se vode krivični postupci u vezi ratnih zločina. Naravno, svako od nas može da ima lične simpatije, može da ima prijatelje bez obzira šta su oni uradili, ali ako se zloupotrebljava državni položaj, onda to u svakom slučaju nije dobro, bez obzira o kome se radi.»
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG