Dostupni linkovi

Tribunal traži dodatne dokaze


Rasim Delić i Haris Silajdžić tokom susreta u Sarajevu, 13. decembra 2007

Haški tribunal zatražio je od Tužilaštva da dostavi dodatne činjenice koje bi podržale tvrdnju da je bivši komandant Armije BiH Rasim Delić prekršio odredbe o privremenom puštanju na slobodu.

U odluci dežurnog sudije Tribunala Volfganga Šomburga navodi se da, "imajući u vidu urgentnost ovog pitanja", Tužilaštvo treba da dostavi ove informacije tokom dana. Tužilaštvo u Hagu zatražilo je vraćanje Delića u pritvor nakon njegovog susreta sa bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Harisom Silajdžićem u četvrtak, 13. decembra, i saopštenja o sastanku u kome je navedeno da su razgovarali o sudskom procesu u Hagu.

Vlada Federacije BiH, koja je garant Delićevog puštanja na slobodu, ocijenila je da Delić u razgovoru sa Silajdžićem nije prekršio odredbe Haškog tribunala kojim su utvrđeni uslovi puštanja na privremenu slobodu. Vlada Federacije BiH je u ponedjeljak naveče usvojila zaključke u kojima izražava spremnost za davanje dodatnih garancija za generala Rasima Delića. Vlada je, u vezi sa napisima u medijima o susretu generala Delića sa članom Predsjedništva BiH Harisom Silajdžićem, na osnovu raspoloživih činjenica i mišljenja ministarstava, ocijenila da nema elemenata koji ukazuju na kršenje odredbi Odluke po zahtjevu odbrane za privremeno puštanje na slobodu, koju je donijelo Pretresno Vijeće Haškog tribunala, saopšteno je iz Vlade.
Pretresno vijeće Haškog tribunala zatražilo je da se Deliću ukine odluka o privremenom puštanju na slobodu do nastavka suđenja zbog susreta sa članom Predsjedništva BiH Harisom Silajdžićem. Predstavnik Haškog tribunala u BiH Refik Hodžić podsjeća:
“Tužilaštvo tvrdi u svom zahtjevu da je, susretom sa članom Predsjedništva BiH Harisom Silajdžićem, Rasim Delić prekršio odluku, tačnije njen član u kojem se eksplicitno zabranjuje gospodinu Deliću da sa bilo kim, osim sa svojim advokatom, razgovara o predmetu.»
U saopštenju iz Silajdžićevog kabineta koje je upućeno nakon susreta navodi se da je Silajdžić izrazio zanimanje za postupak, te nadu da će se postupak okončati na osnovu dokaza i bez političkih uticaja. Iako je Silajdžić nakon objavljenog saopštenja kazao da je tema sastanka zapravo bila zdravstveno stanje generala Delića, priznao je kako se interesovao i za tok postupka, o kojem, prema istoj izjavi, Delić nije ništa rekao.
Na pitanje da li je Silajdžić ili neko od njegovih saradnika morao da zna pravila odluke donesene 27. novembra po kojoj je Delić na slobodi, Hodžić kaže:
«Gospodin Delić je pušten na slobodu 11. decembra. Bilo je skoro 20 dana. I zaista mislim da to nije nešto što je nepoznato javnosti - da optuženi ne mogu o svom predmetu da pričaju sa bilo kim tokom boravka na slobodi, ne mogu da se pojavljuju u medijima, iako su fotografija sa ovog susreta i sadržaj tog sastanka izneseni u javnosti. Znači, to nisu uopšte neke stvari o kojima Silajdžić nije mogao da zna, a naročito neko od njegovih pravnih savjetnika.»
Delićev prethodnik, general Sefer Halilović kaže da su pravila Haškog suda jasna, te da ne ostavljaju nimalo prostora za dvosmislenost. U vrijeme dok je boravio na slobodi, Halilović kaže kako nije došao u iskušenje da prekrši odluku suda. No, priznaje da postoji politička manipulacija haškim optuženicima:
«Politička manipulacija postoji na svim stranama, samo je pitanja koliko ćete im dopustiti da s vama manipulišu. Dakle, ja nisam nijednog trenutka prostora bilo kome da manipuliše ili da me dovede u situaciju da ne poštujem odluku suda. E, sad, ostalo je sve stvar lične procjene.»
U povodu sastanka Silajdžić - Delić oglasilo se i nekoliko parlamentarnih stranaka, među kojima i SDP BiH. U saopštenju se navodi da Silajdžićev susret s Delićem «najbolje pokazuje da su građani BiH ziasta taoci sujeta aktuelnih vlastodržaca koji ne biraju sredstva da se prikažu najvećim sinovima svojih naroda i ekskluzivnim zaštitnicima nacionalnih interesa.» Član Predsjedništva SDP-a BiH Svetozar Pudarić kaže kako sam čin primanja haškog optuženika od strane člana Predsjedništva predstavlja dovoljan razlog za razmišljenje:
«Taj član Predsjedništva treba da zna šta znači taj sastanak i u mjeri s njegovom funkcijom da ga sad mjeri. Ja ne znam da li se gospodin Silajdžić smatra članom Predsjedništva samo onih ljudi koji su ga birali, ili članom Predsjedništva BiH.»
Iz kabineta bošnjačkog člana Predsjedništva rečeno nam je da nikakvih obrazloženja neće biti sve dok se ne donesu konačne odluke o Delićevom statusu, pa ni o tome zašto je Silajdžić kao član Predsjedništva primio Delića u zvaničnu posjetu i, suprotno pravilima, govorio o postupku.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

XS
SM
MD
LG