Dostupni linkovi

Prva američka baza u Rumunjskoj


Rumunjski predsjednik Traian Basescu bez sumnje je bio zadovoljan jucer potpisanim sporazumom o otvaranju prve americke vojne baze u toj zemlji. Govoreci nakon susreta s americkom drzavnom tajnicom Condoleezom Rice, predsjednik je pozdravio cinjenicu da ce Rumunjska time dobiti vaznu ulogu u medjunarodnom sigurnosnom sistemu:

"Ovaj sporazum pozicionira Rumunjsku kao vazan faktor u globalnom sigurnosnom sistemu. Nakon sto bude potvrdjen u parlamentu, sporazum ce omoguciti nasoj zemlji da postane oslonac stabilnosti u regiji", izjavio je rumunjski predsjednik Basesku.

Uspostava americkih baza u Rumunjskoj, i uskoro u Bugarskoj, omogucit ce Sjedinjenim Drzavama laksi pristup Bliskom istoku, odnosnu frontu u onome sto americki predsjednik George W. Bush naziva ratom protiv terorizma.
Bugarska bi slican sporazum o uspostavi americkih vojnih baza na svom teritoriju trebala sklopiti do kraja marta iduce godine.

Prema planu koji je sluzbeni Washington objavio lani, deseci hiljada americkih vojnika napustit ce stare, hladnoratovske baze u Njemackoj i drugim zemljama i biti razmjesteni u nove, manje i visenamjenske baze u drugim dijelovima svijeta.

Rasporedjivanje americkih snaga ima jedan vrlo ocit i jedan nesto manje vidljiv motiv, kaze za nas radio Ted Galen Carpenter, potpredsjednik Odjela za vanjsku i obrambenu politiku na washingtonskom Institutu Cato:

"Kada se radi o sredisnjoj Aziji, cini mi se da postoji dvostruki, mozda i trostruki razlog za uspostavljanje ovih baza. Naravno da je prisustvo tamo neophodno za potrebe operacija protiv preostalih Talibana i pripadnika Al-Kaide. No, razmjestanje nasih snaga u taj dio svijeta takodjer salje signal Rusiji i Kini da je to sada i vrlo vazna americka interesna sfera", kaze Carpanter.

Americko vojno prisustvo u Kirgistanu, i donedavno u Uzbekistanu, uznemiruje Rusiju i s uporednim sirenjem NATO-a na istok Evrope, u Moskvi stvara dojam uspostave, po Rusiju, neprijateljskog okruzenja. Dio analiticara vjeruje da to i jest jedan od americkih ciljeva – donedavnog neprijatelja izloziti pritisku dok ne dokaze da se zbilja pretvara u demokratsku zemlju i prijatelja Zapada.
Jos jedan strucnjak, James Goodby s Instituta Brookings, u Washingtonu, vjeruje da bi vlasti u Moskvi na ovakvo "okruzivanje" mogle odgovoriti jacanjem odnosa s Kinom i bivsim sovjetskim republikama sredisnje Azije i Zakavkazja:

"Glavna briga Vladimira Putina sada su zemlje koje se u Rusiji nazivaju 'bliskim inozemstvom'. On pokusva stabilizrati tu regiju koju cine drzave poput Moldavije, Gruzije i Azerbajdzana. Vrlo je vjerovatno da ce te drzave znatno manje suradjivati s Organizacijom za evropsku sigurnost i suradnju jer ce utjecaj Rusije biti prisutniji i jaci, kako zbog toga sto se radi o vaznom strateskom interesu, kako zbog toga sto se na taj nacin zeli odgovoriti na akcije Sjedinjenih Drzava u blizini ruskih granica.", kaze James Goodby, iz Instituta Brookings u Washingtonu.
XS
SM
MD
LG