Njegovu prošlost otkrio je mladi istraživač Alen Budaj i prezentirao u okviru akcije „Posljednja šansa“, koju Centar Simon Wiesenthal organizira kako bi se i preostale ratne zločince iz Drugog svjetskog rata privelo pravdi. Budaj je za Radio Slobodna Evropa komentirao hrvatski zahtjev za izručenje.
BUDAJ: Čekao sam jako dugo i mislim da će se konačno Milivoje Ašner vratiti kući.
RSE: Možemo li podsjetiti za što ga se tereti temeljem Vaših istraživanja i temeljem tjeralice?
BUDAJ: Njega se tereti za raznorazne zločine, proganjanja židovskog i srpskog stanovništva u Požegi i Hrvata koji su bili sumnjičeni za komunističku djelatnost.
RSE: Postoje neke špekulacije da ga Austrija sada ne može izručiti jer je i austrijski državljanin. Po Vašemu sudu, što će se sada dalje dešavati?
BUDAJ: Ja sam u svojem pismu Heinzu Fischeru, predsjedniku Austrije, tražio da se ispita način na koji je Ašner dobio državljanstvo. Kada je Milivoje Ašner dobio austrijsko državljanstvo – 1946. godine, u to doba je bio tražen od strane hrvatskih odnosno jugoslavenskih vlasti po pitanju ratnog zločina. On je, kada je tražio u Austriji državljanstvo, zatajio činjenicu da je tražen po pitanju ratnog zločina. Prema tome, ja sam tražio od austrijskih vlasti da ispitaju to njegovo državljanstvo i ako utvrde da je prevarom dobio državljanstvo, da jednostavno bude tog državljanstva lišen i da bude protjeran.
BUDAJ: Čekao sam jako dugo i mislim da će se konačno Milivoje Ašner vratiti kući.
RSE: Možemo li podsjetiti za što ga se tereti temeljem Vaših istraživanja i temeljem tjeralice?
BUDAJ: Njega se tereti za raznorazne zločine, proganjanja židovskog i srpskog stanovništva u Požegi i Hrvata koji su bili sumnjičeni za komunističku djelatnost.
RSE: Postoje neke špekulacije da ga Austrija sada ne može izručiti jer je i austrijski državljanin. Po Vašemu sudu, što će se sada dalje dešavati?
BUDAJ: Ja sam u svojem pismu Heinzu Fischeru, predsjedniku Austrije, tražio da se ispita način na koji je Ašner dobio državljanstvo. Kada je Milivoje Ašner dobio austrijsko državljanstvo – 1946. godine, u to doba je bio tražen od strane hrvatskih odnosno jugoslavenskih vlasti po pitanju ratnog zločina. On je, kada je tražio u Austriji državljanstvo, zatajio činjenicu da je tražen po pitanju ratnog zločina. Prema tome, ja sam tražio od austrijskih vlasti da ispitaju to njegovo državljanstvo i ako utvrde da je prevarom dobio državljanstvo, da jednostavno bude tog državljanstva lišen i da bude protjeran.