Amerika strepi i drži palčeve za jedan od svojih naljepših gradova. Nacionalna garda je mobilisana, a više od million ljudi napustilo je područje Nju Orleansa, povinujući se naređenju o obavezoj evakuaciji. U gradu je ipak ostalo do 100.000 stanovnika, među njima su i nemoćni, beskućnici, siromasi, pripadnici policije i službi za spašavanje. Za mnoge je privremeno sklonište trebalo da bude Luizijana superdome, sportska dvorana projektovana da izdrži nalete uragana. Krov ovog modernog zdanja je, međutim, počeo da propušta vodu, pa je pitanje koliko će Luizijana superdom poslužiti u smještaju ugroženih.
Pomjerajući se iz Meksičkog zaliva ka obali, uragan Katrina je neznatno promijenio pravac, što znači da bi naleti nevremena u Nju Orleansu mogli biti nešto slabiji od prvobitnih strahovanja. Katrina ipak ostaje žestok uragan, upozoravaju meteorolozi. Dramatični snimci američkih TV mreža najbolje govore u prilog tome. Apel gradonačelnika Reja Nagina od nedelje i dalje je sasvim aktuelan:
“Suočavamo se s olujom od koje su mnogi strahovali. Ne želim da stvaram paniku, ali želim da građani razumiju da se radi o velikoj opasnosti i da smo zato preduzeli mjere bez presedana.”
Meteorolzi su godinama skretali pažnju na košmarni scenario zbog spečifične geografije Nju Orleansa. Veliki dijelovi grada su ispod nivoa mora i u normalnoj situaciji mreža kanala i pumpi štiti Nju Orleans od rijeke Misisipi s jedne i jezera Ponsantrejn s druge strane. Strahuje se da bi uragan mogao donijeti padavine koje će grad pretvoriti u jezero od hemikalija, nafte iz rafinerija i otpadnih materija iz uništenih septičkih sistema.
Katrina može izazvati porast vodostaja od 4,5 do 6 metara. Sistem odbrane od poplava to ne bi izdržao, priznaju stručnjaci. Američki predsjednik Džordž Buš je svojim dekretom stavio na stotine miliona dolara iz federelnih rezervi na raspolaganje saveznim državama Misisipi, Luizijana i Alabama i lično upozorio na opasnost:
“Ne možemo dovoljno naglasiti kakvu prijetnju uragan predstavlja području na obalama Meksičkog zaliva. Pozivam građane da svoju i bezbjednost svojih porodica stave iznad svega i premjeste se na sigurno.”
Komisija za nukelarnu energiju u Vašingtonu naredila je da se obustavi proizvodnja u atomskoj centrali Vaterford, smještenoj tridesetak kilometara zapadno od Nju Orelansa. U slučaju velikih poplava, iz rafinerije Bel Sas izlilo bi se oko 250.000 barela nafte, izazivajući neprocjenjive ekološke štete. Oko dva posto svjetske proizvodnje sirove nafte i 25 posto američke proizvodnje potiče iz Meksičkog zaliva, već ugroženog uraganom Katrina.
Chevron Texaco, Royal Dutch-Shell, Valero Energy, Exxon Mobile i druge kompanije evakuisale su radnike sa platformi i zatvorile terminale u istočnim i centralnim dijelovima Zaliva. To znači 600.000 barela sirove nafte i milion barela prerađene nafte dnevno manje. Ukoliko poremećaji proizvodnje potraju samo dvije sedmice dalji porast cijena tečnog zlata je neminovan.
Pomjerajući se iz Meksičkog zaliva ka obali, uragan Katrina je neznatno promijenio pravac, što znači da bi naleti nevremena u Nju Orleansu mogli biti nešto slabiji od prvobitnih strahovanja. Katrina ipak ostaje žestok uragan, upozoravaju meteorolozi. Dramatični snimci američkih TV mreža najbolje govore u prilog tome. Apel gradonačelnika Reja Nagina od nedelje i dalje je sasvim aktuelan:
“Suočavamo se s olujom od koje su mnogi strahovali. Ne želim da stvaram paniku, ali želim da građani razumiju da se radi o velikoj opasnosti i da smo zato preduzeli mjere bez presedana.”
Meteorolzi su godinama skretali pažnju na košmarni scenario zbog spečifične geografije Nju Orleansa. Veliki dijelovi grada su ispod nivoa mora i u normalnoj situaciji mreža kanala i pumpi štiti Nju Orleans od rijeke Misisipi s jedne i jezera Ponsantrejn s druge strane. Strahuje se da bi uragan mogao donijeti padavine koje će grad pretvoriti u jezero od hemikalija, nafte iz rafinerija i otpadnih materija iz uništenih septičkih sistema.
Katrina može izazvati porast vodostaja od 4,5 do 6 metara. Sistem odbrane od poplava to ne bi izdržao, priznaju stručnjaci. Američki predsjednik Džordž Buš je svojim dekretom stavio na stotine miliona dolara iz federelnih rezervi na raspolaganje saveznim državama Misisipi, Luizijana i Alabama i lično upozorio na opasnost:
“Ne možemo dovoljno naglasiti kakvu prijetnju uragan predstavlja području na obalama Meksičkog zaliva. Pozivam građane da svoju i bezbjednost svojih porodica stave iznad svega i premjeste se na sigurno.”
Komisija za nukelarnu energiju u Vašingtonu naredila je da se obustavi proizvodnja u atomskoj centrali Vaterford, smještenoj tridesetak kilometara zapadno od Nju Orelansa. U slučaju velikih poplava, iz rafinerije Bel Sas izlilo bi se oko 250.000 barela nafte, izazivajući neprocjenjive ekološke štete. Oko dva posto svjetske proizvodnje sirove nafte i 25 posto američke proizvodnje potiče iz Meksičkog zaliva, već ugroženog uraganom Katrina.
Chevron Texaco, Royal Dutch-Shell, Valero Energy, Exxon Mobile i druge kompanije evakuisale su radnike sa platformi i zatvorile terminale u istočnim i centralnim dijelovima Zaliva. To znači 600.000 barela sirove nafte i milion barela prerađene nafte dnevno manje. Ukoliko poremećaji proizvodnje potraju samo dvije sedmice dalji porast cijena tečnog zlata je neminovan.
