*****
U Cavtatu su danas, u prisustvu hrvatskog i crnogorskog predsjednika, Stipe Mesića i Filipa Vujanovića, ministri poljoprivrede te dvije zemlje potpisali Memorandum po kojem će Crna Gora Hrvatskoj, odnosno tvrtki "Dubrovačko mljekarstvo", platiti 375.000 eura za 650 krava opljačkanih u ratu s farme "Agrum Gruda" u Konavlima.
Konavoski memorandum su potpisali crnogorski ministar Milutin Simović i hrvatski Petar Čobanković, koji je imao potrebu pojasniti da današnji čin ne znači nadoknadu ratne štete, o kojoj je hrvatski predsjednik Stipe Mesić nedavno razgovarao u Crnoj Gori:
''Ovo je gesta dobre volje u kojoj se priznaje dio štete koji je nastao na prostoru Republike Hrvatske. Tako stoji u Memorandumu koji smo potpisali.''
Da još uvijek nije u pitanju nadoknada ratne štete, potvrdio je i predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović:
''Sasvim jasno je u ovom Memorandumu označeno da ova novčana restitucija ne prejudicira ratnu štetu. Ovo je čin Crne Gore koji iskazuje njenu namjeru da ono što su koristila njena preduzeća novčano vrati Hrvatskoj.''
Hrvatska je, izjavio je predsjednik Stipe Mesić, zahtjev za nadoknadu ratne štete podnijela odgovarajućim međunarodnim institucijama. Mesić se morao referirati na jednu svoju nedavnu izjavu i novinarima odgovoriti i na pitanje: je li uopće Hrvatska ratovala s Crnom Gorom?:
''Na žalost, Hrvatska nije proglasila da je u ratnom stanju sa SR Jugoslavijom, a trebali smo. Prijedloga je bilo, ali oni koji su odlučivali, nisu bili za priznanje te činjenice. Bili smo u ratu sa SR Jugoslavijom. Taj rat smo završili i dobili.''
Danas je u Cavtatu održan i sastanak Hrvatsko-crnogorskog međudržavnog savjeta, na kojem je izneseno da je robna razmjena između tih država 50 milijuna eura, ali i da stalno raste. Razgovaralo se i o suradnji na području turizma i lokalnoj pograničnoj suradnji. Danas su predsjednici Mesić i Vujanović, kao prvi, dobili nagradu "Baltazar Bogišić", koja se od ove godine dodijeljuje onima koji promiču dobrosusjedske odnose između Hrvatske i Crne Gore.
U Cavtatu su se sastali i gradonačelnici Zagreba i Podgorice, Milan Bandić i Miomir Mugoša. Oni su najavili i da će hrvatska tvrtka Agrokor uskoro u Podgorici otvoriti veliki robni centar. Bandić se zahvalio na ponudi dobre volje iz Podgorice da taj grad Zagrebu izgradi dječji vrtić. On je odlučio taj poklon preusmjeriti u Konavle jer je, rekao je, tako pravednije. Tako je zagrebački gradonačelnik aludirao na potrebu nadoknade šteta počinjenih u Konavlima.
Jedan od u ratu oštećenih, Ante Blažević iz Zvekovice ponad Cavtata, prijeti da će u subotu oštetiti vodovod koji od Plata, u Župi Dubrovačkoj, pa do Herceg Novog, prolazi preko njegove zemlje.
''Mogu nekako podnijeti sve objekte koji su izgorjeli, pa i ove gospodarske, ali za mobiliziranu uzetu stvar ne mogu podnijeti da mi se ne plati. Ne postoji pravo i pravda koji će mi to uskratiti.''
Blažević već 12 godina traži od hrvatske države 150.000 eura za rekviriranu koču, koju je JNA listopada 1991. godine potopila pred Dubrovnikom.
*****
Nakon potpisivanja Memoranduma, u Crnoj Gori odmah se digla prašina: ne prejudicira li se time odluka o ratnoj odšteti, o kojoj će odlučivati Međunarodni sud pravde u Hagu? Pitaju se to građani, te opozicione partije, koje najavljuju i tužbe protiv crnogorskih vlasti.
Istovremeno, eksperti ocjenjuju kako isplata Hrvatima nije ratna reparacija. Takođe, obje dogovorne strane, i crnogorska i hrvatska, uvjeravaju da to nema veze sa ratnom odštetom, da je to naknada štete ili, kako je nedavno rekao jedan crnogroski zvačnik, "donacija koju Crna Gora daje hrvatskim građanima, kao osjećaj moralne odgovornosti." U Srbiji posebnih reakcija na sve ovo nema, dok u Hrvatskoj, naravno, podržavaju u potpunosti isplatu odštete.
*****
Zbog potpisivanja dokumenta, na osnovu kojeg će Crna Gora isplatiti Hrvatskoj štetu za opljačkan stočni fond na području Konavala, crnogorska opozicija već je najavila pokretanje odgovornosti najviših državnih funkcionera i nazvala ovaj čin skandaloznim. U vladajućoj koaliciji, međutim, pozdravljaju isplatu odštete, koja ima za cilj poboljšanje odnosa među susjedima u regionu.
Nazivajući potpisivanje dokumenta o nadoknadi štete Hrvatskoj za uništeni stočni fond na području Konavala skandalom bez presedana, predsjednik Narodne stranke Predrag Popović kaže da crnogorska vlast nije svjesna posljedica takvog čina, a po njemu, ključni motiv za plaćanje štete je nastojanje da Hrvatska prizna Crnu Goru nezavisnom državom nakon eventualnog referenduma:
«Crna Gora je tu prvo ovim aktom suštinski priznala da je bila agresor. Drugo, oni su vrlo jasno, ministar finansija je kazao da se radi o ratnoj odšteti, a potpredsjednik Kujović u jednoj svojoj izjavi riječkom 'Novom listu' o ratnim reparacijama. Filip Vujanović, predsjednik Republike, je to pokušao da pravda, kao i predsjednik Vlade. Međutim, činjenica da oni danas potpisuju jedan takav, da tako kažem, akt, odnosno ugovor, govori o tome da je Crna Gora ušla u ono što se zove ratne odšteta, odnosno priznanja za šta zvanična Hrvatska optužuje Crnu Goru. Prema tome, napraviti toliko gluposti u jednom potezu mogla je samo ova vlast, kojoj je, očigledno, jedino stalo do ličnih interesa njenih čelnika u nastojanju da naprave privatnu Crnu Goru, koliko košta da košta. Oni su svjesni da to neće plaćati iz svojih džepova.“
U opozicionoj Socijalističkoj narodnoj partiji, koja je najavila krivične prijave protiv državnog vrha, nijesu danas željeli da se izjašnjavaju povodom nadoknade štete Hrvatskoj, već, kako je najavljeno, to će učinjeti kada budu upoznati sa detaljima tog dokumenta. U Srpskoj narodnoj stranci takođe najavljuju pokretanje inicijative odgovornosti, najprije predsjednika Crne Gore, a zatim i premijera. Potpredsjednik Novak Radulović:
«Tim novcem, kojim se plaćaju goveda, gospodin Đukanović kupuje podršku Republike Hrvatske za projekat nezavisne Crne Gore, a sve da bi obezbijedio imunitet kao predsjednik Crne Gore. Kad taj dokument proučimo, mi ćemo pokrenuti inicijativu o odgovornosti u prvom redu predsjednika Crne Gore, svakako će biti pokrenuta inicijativa ako ustanovimo da je Ustav prekršen i da su oni prešli preko granice svojih nadležnosti i svojih ovlašćenja.“
U vladajućoj koaliciji pozdravljaju potpisivanje dokumenta, uz konstataciju da je nadoknada štete pričinjena na području Konavala u interesu svih građana Crne Gore. Portparol Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić:
«U pitanju je, prije svega, gest dobre volje prema našim susjedima. Ja ću podsjetiti da je osnovno pravilo Evropske unije da, ukoliko imate nerješenih pitanja sa susjedima u regionu, ne možete da budete dio ujedinjene Evrope. Mi smatramo da, nakon svega što se dešavalo početkom devedesetih godina, treba i na ovaj način prije svega uputiti poruku građanima Hrvatske da Crna Gora želi da izgrađuje dobre odnose i da Crna Gora u Hrvatskoj vidi jednog dobrog komšiju, sa kojim može da ostvaruje neke zajedničke ciljeve, razvojne, turističke i sve ostale. Nama je žao što najveći dio opozicije još uvijek nije izašao iz onog nacionalističkog klišea s početka devedesetih godina i što još uvijek ne može da razumije procese evropskih integracija i žao nam je što na ovaj način reaguju na naše gestove dobre volje. Smatramo da ovo što radi Vlada Crne Gore i vlast Crne Gore da je u interesu svih građana Crne Gore, ali, na žalost, opozicija to još uvijek nije shvatila. No, nadajmo se. Ima vremena da će to u nekom narednom periodu bolje razumijeti.“
*****
Kao i među političarima, mišljenje građana o tome da li Hrvatskoj treba plaćati odštetu za opljačkana i uništena dobra u Crnoj Gori su polarizovana. Jedno misle oni koji su prije gotovo deceniju i po bili u redovima Jugoslovenske narodne armije i Teritorijalne odbrane Crne Gore, kada je i izvršena agresija na Dubrovnik, a drugo oni koji i danas smatraju da je za rat kriva Hrvatska i da odštetu ne treba plaćati.
Mićun Gojačanin bio je na strani Jugoslovenske narodne armije u vrijeme kada je započinjao rat, koji on naziva bratoubilačkim. Danas misli da je izmanipulisan, kao i velika većina ljudi u Crnoj Gori:
«Ružne godine koje ovaj narod treba da pokuša da zaboravi mislim da će teško to moći i način je da to zaboravimo izvođenje pred lice pravde najveće zločince, podstrekače na ovom prostoru, iako ih ima sa strane, mi njima ne možemo ništa. Ova vlast je od '89. Normalan čovjek treba da mijenja mišljenje kad napravi grešku da ne napravi novu, ali nekako mi nelogično kada je to bila jedna država da sada tadašnje republike, sada nove države, moraju da budu odgovorne pojedinačno. Mislim da je to bila jedna vojska i ako je Jugoslovenska narodna armija to napravila, znači da svi podjednako plate tu ratnu odštetu, ako je bila, a vjerujem da je bila.“
Doktor Svetozar Cerović je, kada su crnogorski rezervisti išli u pohod na Dubrovnik, bio među ubjedljivom manjinom ljudi, uglavnom liberala i socijaldemokrata, koji su ukazivali da se time Hrvatskoj čini šteta, a Crnoj Gori nepopravljiva sramota:
«Teško je sad imati nekakav određeni stav. Teško je reći treba platiti, a teško je reći da ne treba. Ako gledam krivicu, treba individualizovati, a onda donositi nekakve odluke. U svakom slučaju, napravili smo takve štete koje bi bilo dobro platiti. Ali da li da platimo svi mi koji smo bili protiv odlaska na Dubrovnik i protiv tog rata, da li rukovodstvo ima pravo donijet tu odluku, ako su imali pravo odvesti ljude na Dubrovnik, možda imaju pravo i da danas plate. Tu i traže da platimo odštetu.“
Penzioner Milorad Čogurić se, međutim, kako kaže, i danas dobro sjeća da je Hrvatska započela rat sa Crnom Gorom:
«Ratna odšteta Hrvatskoj ne bi uopšte trebalo da dođe u obzir, zato što je Hrvatska započela rat, tako što je objavila kod Konavla neke granice. A ta ratna odšteta gdje su zaplijenjena neka, čitam u novine, neka govede i nešto, to je, razumiješ, plijenila vojska za ishranu. Pa, Crnoj Gori treba da plate isto tako ratnu odštetu što su jedan dio vojske zarobili i pobili i pohapsili.“
RSE: A gdje je bila ta vojska?
ČOGURIĆ: Pa, ta je vojska, naravno, bila na hrvatskoj teritoriji. A jednoj prilikom je naš premijer rekao da je Hrvatska započela rat, ali zvanična politika zagovara tako nešto, što je to sada u njihovom interesu momentalno, da ne bi došlo do neke odgovornosti najviših rukovodilaca. Sad tu treba da se prebije ta ratna šteta, pa ono što su napravili Hrvati nama, onda da se prebije od onoga što mi treba njima da platimo, pa onaj ostatak naši unuci.
*****
Eskperti smatraju neutemeljenim optužbe da će potpisivanje dogovora o obeštećenju stočnog fonda nanijeti štetu Državnoj zajednici u sudskom sporu, koji je Hrvatska pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu pokrenula za ratnu reparaciju. Profesor međunarodnog prava i sudija Suda Državne zajednice Blagota Mitrić je za Radio Slobodna Evropa objasnio da, u pogledu potpisanog Memoranduma, nije riječ o ratnoj reparaciji.
Protokol o nadoknadi štete Hrvatskoj, koju će Crna Gora isplatiti za pljačku farme goveda tokom napada na Dubrovnik '92. godine, nije ratna odšteta, jer je za pregovore o tome potreban međunarodno-pravni subjektivitet, koji Crna Gora nema, pojašnjava sudija Suda Državne zajednice Srbija i Crna Gora Blagota Mitrić:
«To je jedna faktička situacija koja ima prirodu notorne činjenice. Kao što se zna, notorna činjenica u pravu ne dokazuje i vlasti u Crnoj Gori su pošli od toga stanovišta. Jednostavno su sporazumo, kompromisno sa nadležnim organima i predstavnicima države Hrvatske, pristali da nadoknade štetu za štetne radnje koje su činili njeni državljani ili građani. To je i inače poznata pravna situacija u međunarodnom pravu i sa te strane nema nikakvog prigovora.“
Mitrić je precizirao da o pravnoj odšteti, kao posebnom međunarodno-pravnom institutu, mogu da pregovaraju samo suverene države, a ukoliko se ne dogovore, da arbitrira Međunarodni sud. Prema riječima sudije Mitrića, ovaj dogovor Hrvatske i Crne Gore ne može biti pravni osnov za utvrđivanje eventualne odštete, sa kojom bi se Srbija i Crna Gora mogle suočiti pred Međunarodnim sudom:
«Jer, tu nema ni trunke analogije, pa da se Bosna i Hrvatska pozivaju u odnosu na Srbiju na analogan slučaj. Zašto? Riječ je o tome da Crna Gora nije suverena država i tu nema analogije. To je prosto dogovor dva partnera, kao što može da bude dogovor u kulturi, dogovor u sportu, tako i u ovom slučaju ne može se nikako pozivati. Sad, kako je to Crna Gora uradila, kako je ona priznala, to sad treba da bude neki embrion nekog pravnog osnova da bi i Hrvatska imala neka određena potraživanja prema Državnoj zajednici ili prema Srbiji.“
*****
Srpske vlasti nisu do sada eksplicitno komentarisale pregovore Crne Gore i Hrvatske u Cavtatu, koji su rezultirali potpisivanjem Memoranduma o nadoknadi štete za opljačkan stočni fond u Konavlima. Dominira stav da oni ne mogu prejudicirati neka buduća rešenja.
Ministar pravde Srbije Stojković rekao je za Radio Slobodna Evropa da potpisivanje Memoranduma o nadoknadi štete koju će Crna Gora platiti Hrvatskoj predstavlja njihovo poimanje nekih stvari uz opasku da ne vidi šta bi Srbija tu mogla da učini.
“Ako su vođeni pregovori, budite sigurni da nas nisu ni obaveštavali. Ja ne znam, sad bi prvo morao da vidim šta je, da li ima nešto što bi se ticalo Srbije da Srbija može da se izjasni. Ako je to interna stvar Crne Gore onda neka oni razmišljaju o tome.”
Čedomir Antić, funkcioner vladajuće koalicije stranke G 17 Plus, kaže da Srbija, kao jedina država sa prostora bivše Jugoslavije u kojoj je većina građana bila protiv režima koja je vodila ratove, podržava suočavanje sa prošlošću.
“Crna Gora je jedina država na prostoru bivše Jugoslavije, uz možda delimično Sloveniju u vreme onog kratkotrajnog rata, koja je vodila rat koji nije bio samo inspirisan nacionalizmom i željom da se sačuvaju prethodne pozicije, nego je bio inspirisan i imperijalnim težnjama osvajanja dela Konavala i uspostavom nekakve dubrovačke republike. Vi znate da je u jednom trenutku tada još uvek navodno postojeća SFRJ koja se uveliko raspadala, doživela da Crna Gora povuče svoje oficire iz Jugoslovenske narodne armije sa frontova u Hrvatskoj i dovede ih u Konavle u mali rat koji je ta republika vodila. Dobro je da je priznala krivicu. Loše je što sada beži od toga da sada tu štetu isplati i podmeće Srbiji tu krivicu. Crna Gora je u Konavlima vodila svoj rat i ona ga je sama i završila i ona to treba i da plati. Tačnije, da budem jasniji, nije ga vodila Crna Gora nego ga je vodio režim Bulatovića i Đukanovića.”
Jovan Simić, savetnik predsednika Srbije Borisa Tadića, smatra da memoradnum koji su potpisale Crna Gora i Hrvatska ni na koji način ne može implicirati neka buduća rešenja.
“To što je Crna Gora potpisala sa Hrvatskom, to je, kako bi ja rekao, privatan dug. To ne može nikako da utiče niti na odnose, niti na ratnu štetu, niti na bilo kakvo priznanje. A ukoliko Crna Gora smatra da je odgovorna za nešto, to je sad ovako već jedna politička odluka. To sigurno nema imavinsko-pravne niti krivično-pravne niti bilo kakve druge implikacije na tu temu.”
*****
Reakcije u Hrvatskoj, drugoj zemlji potpisnici Memoranduma o isplatu štete za opljačkanu stoku u Konavlima, su, bez izuzetka, pozitivne.
Poznati režiser i predsjednik Hrvatsko-crnogorskog međudržavnog savjeta, Veljko Bulajić, za Radio Slobodna Evropa komentira kako se radi o moralnom činu, izuzetno cijenjenom s obje strane granice:
„Nije u pitanju iznos od 400 tisuća eura. To nije neki zapanjujuće visok iznos. U pitanju je politički i moralni čin. Kako je to shvaćeno i kako će to neko shvatiti, ja ne znam. Ali u svakom slučaju je došlo vrijeme, poslije toliko godina rata, da se počnemo posipati pepelom po glavi. Došlo je vrijeme kada se mora stvarno preispitati svako pitanje prošlog rata i kad se mora sa čistim računom ići naprijed. Tko to neće da učini, taj je u kojoj koncepciji? Onoj da se nikada stvari do kraja ne raščiste. A ako se ne raščiste do kraja, ovoj regiji prijeti opasnost novih sukoba.“
Ovo je simbolička gesta koja ne rješava pitanje ratne štete, ali u obje zemlje je sazrela svijest da je dobro da imaju dobre odnose, kaže za Radio Slobodna Evropa posebni savjetnik Predsjedništva Hrvatske stranke prava i dugogodišnji ministar vanjskih poslova Mate Granić:
„Naravno da se ne smije stati na ovom koraku. A to znači da su sljedeći koraci da se rješavaju otvorena pitanja između dvije države koje još postoje – od pitanja sukcesije bivše države, određenja granične crte, trajnog određivanja granične crte na moru i brojna druga pitanja, uključujući pitanje ratne štete. Pitanje ratne štete će sigurno jedno vrijeme biti zamrznuto dok se ne riješi ustavnopravni okvir Srbije i Crne Gore. Znači, ovo je prvi, simbolični korak i prvi korak koji, ipak, na ovaj način Crna Gora prizna da je počinila štete, znači da je bila agresor na Hrvatsku.“
Ovo obeštećenje treba prihvatiti kao izraz dobre volje crnogorske politike, kaže za Radio Slobodna Evropa donedavni socijaldemokratski dubrovački župan Ivan Šprlje:
„To je inače projekt i program o kojem smo mi razgovarali prije tri-četiri godine kad smo bili u Crnoj Gori i razgovarano je u par navrata sa predstavnicima Vlade Crne Gore. Danas, ako se to realizira, o tome ne treba puno polemizirati, jer danas bi mi pričali kako je to malo ili kako je to puno, što će oni nama davati dio sredstava, to nama ne treba, mi želimo da plate kompletnu ratnu štetu… Mislim da politika nije posao koji se može realizirati u jedan dan.“
Povjesničar i liberalni političar Ivo Banac, u izjavi za Radio Slobodna Evropa, pozdravlja svaki korak kojim Crna Gora pokazuje kako nije ona ista iz 1991. godine:
„Ja ne znam koliko će to s jedne strane zadovoljiti traženja onih koji su doista unesrećeni u Konavlima i u drugim dijelovima Dubrovačko-neretvanske županije, ili koliko će razbjesniti one u Crnoj Gori koji tvrde da je to bio legitiman rat, ali to korak jeste i mislim da je dobar korak. Pazite, mi ne možemo mijenjati naš zemljopis. Crna Gora je usmjerena prema Hrvatskoj. Ono što je najvažnije, to je da se na nikakav način ne opstruira proces njezine državne emancipacije, da ona doista postane potpuno suverena, samostalna država i mislim da će onda odnosi između takve Crne Gore i Hrvatske još više napredovati.“
U Cavtatu su danas, u prisustvu hrvatskog i crnogorskog predsjednika, Stipe Mesića i Filipa Vujanovića, ministri poljoprivrede te dvije zemlje potpisali Memorandum po kojem će Crna Gora Hrvatskoj, odnosno tvrtki "Dubrovačko mljekarstvo", platiti 375.000 eura za 650 krava opljačkanih u ratu s farme "Agrum Gruda" u Konavlima.
Konavoski memorandum su potpisali crnogorski ministar Milutin Simović i hrvatski Petar Čobanković, koji je imao potrebu pojasniti da današnji čin ne znači nadoknadu ratne štete, o kojoj je hrvatski predsjednik Stipe Mesić nedavno razgovarao u Crnoj Gori:
''Ovo je gesta dobre volje u kojoj se priznaje dio štete koji je nastao na prostoru Republike Hrvatske. Tako stoji u Memorandumu koji smo potpisali.''
Da još uvijek nije u pitanju nadoknada ratne štete, potvrdio je i predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović:
''Sasvim jasno je u ovom Memorandumu označeno da ova novčana restitucija ne prejudicira ratnu štetu. Ovo je čin Crne Gore koji iskazuje njenu namjeru da ono što su koristila njena preduzeća novčano vrati Hrvatskoj.''
Hrvatska je, izjavio je predsjednik Stipe Mesić, zahtjev za nadoknadu ratne štete podnijela odgovarajućim međunarodnim institucijama. Mesić se morao referirati na jednu svoju nedavnu izjavu i novinarima odgovoriti i na pitanje: je li uopće Hrvatska ratovala s Crnom Gorom?:
''Na žalost, Hrvatska nije proglasila da je u ratnom stanju sa SR Jugoslavijom, a trebali smo. Prijedloga je bilo, ali oni koji su odlučivali, nisu bili za priznanje te činjenice. Bili smo u ratu sa SR Jugoslavijom. Taj rat smo završili i dobili.''
Danas je u Cavtatu održan i sastanak Hrvatsko-crnogorskog međudržavnog savjeta, na kojem je izneseno da je robna razmjena između tih država 50 milijuna eura, ali i da stalno raste. Razgovaralo se i o suradnji na području turizma i lokalnoj pograničnoj suradnji. Danas su predsjednici Mesić i Vujanović, kao prvi, dobili nagradu "Baltazar Bogišić", koja se od ove godine dodijeljuje onima koji promiču dobrosusjedske odnose između Hrvatske i Crne Gore.
U Cavtatu su se sastali i gradonačelnici Zagreba i Podgorice, Milan Bandić i Miomir Mugoša. Oni su najavili i da će hrvatska tvrtka Agrokor uskoro u Podgorici otvoriti veliki robni centar. Bandić se zahvalio na ponudi dobre volje iz Podgorice da taj grad Zagrebu izgradi dječji vrtić. On je odlučio taj poklon preusmjeriti u Konavle jer je, rekao je, tako pravednije. Tako je zagrebački gradonačelnik aludirao na potrebu nadoknade šteta počinjenih u Konavlima.
Jedan od u ratu oštećenih, Ante Blažević iz Zvekovice ponad Cavtata, prijeti da će u subotu oštetiti vodovod koji od Plata, u Župi Dubrovačkoj, pa do Herceg Novog, prolazi preko njegove zemlje.
''Mogu nekako podnijeti sve objekte koji su izgorjeli, pa i ove gospodarske, ali za mobiliziranu uzetu stvar ne mogu podnijeti da mi se ne plati. Ne postoji pravo i pravda koji će mi to uskratiti.''
Blažević već 12 godina traži od hrvatske države 150.000 eura za rekviriranu koču, koju je JNA listopada 1991. godine potopila pred Dubrovnikom.
*****
Nakon potpisivanja Memoranduma, u Crnoj Gori odmah se digla prašina: ne prejudicira li se time odluka o ratnoj odšteti, o kojoj će odlučivati Međunarodni sud pravde u Hagu? Pitaju se to građani, te opozicione partije, koje najavljuju i tužbe protiv crnogorskih vlasti.
Istovremeno, eksperti ocjenjuju kako isplata Hrvatima nije ratna reparacija. Takođe, obje dogovorne strane, i crnogorska i hrvatska, uvjeravaju da to nema veze sa ratnom odštetom, da je to naknada štete ili, kako je nedavno rekao jedan crnogroski zvačnik, "donacija koju Crna Gora daje hrvatskim građanima, kao osjećaj moralne odgovornosti." U Srbiji posebnih reakcija na sve ovo nema, dok u Hrvatskoj, naravno, podržavaju u potpunosti isplatu odštete.
*****
Zbog potpisivanja dokumenta, na osnovu kojeg će Crna Gora isplatiti Hrvatskoj štetu za opljačkan stočni fond na području Konavala, crnogorska opozicija već je najavila pokretanje odgovornosti najviših državnih funkcionera i nazvala ovaj čin skandaloznim. U vladajućoj koaliciji, međutim, pozdravljaju isplatu odštete, koja ima za cilj poboljšanje odnosa među susjedima u regionu.
Nazivajući potpisivanje dokumenta o nadoknadi štete Hrvatskoj za uništeni stočni fond na području Konavala skandalom bez presedana, predsjednik Narodne stranke Predrag Popović kaže da crnogorska vlast nije svjesna posljedica takvog čina, a po njemu, ključni motiv za plaćanje štete je nastojanje da Hrvatska prizna Crnu Goru nezavisnom državom nakon eventualnog referenduma:
«Crna Gora je tu prvo ovim aktom suštinski priznala da je bila agresor. Drugo, oni su vrlo jasno, ministar finansija je kazao da se radi o ratnoj odšteti, a potpredsjednik Kujović u jednoj svojoj izjavi riječkom 'Novom listu' o ratnim reparacijama. Filip Vujanović, predsjednik Republike, je to pokušao da pravda, kao i predsjednik Vlade. Međutim, činjenica da oni danas potpisuju jedan takav, da tako kažem, akt, odnosno ugovor, govori o tome da je Crna Gora ušla u ono što se zove ratne odšteta, odnosno priznanja za šta zvanična Hrvatska optužuje Crnu Goru. Prema tome, napraviti toliko gluposti u jednom potezu mogla je samo ova vlast, kojoj je, očigledno, jedino stalo do ličnih interesa njenih čelnika u nastojanju da naprave privatnu Crnu Goru, koliko košta da košta. Oni su svjesni da to neće plaćati iz svojih džepova.“
U opozicionoj Socijalističkoj narodnoj partiji, koja je najavila krivične prijave protiv državnog vrha, nijesu danas željeli da se izjašnjavaju povodom nadoknade štete Hrvatskoj, već, kako je najavljeno, to će učinjeti kada budu upoznati sa detaljima tog dokumenta. U Srpskoj narodnoj stranci takođe najavljuju pokretanje inicijative odgovornosti, najprije predsjednika Crne Gore, a zatim i premijera. Potpredsjednik Novak Radulović:
«Tim novcem, kojim se plaćaju goveda, gospodin Đukanović kupuje podršku Republike Hrvatske za projekat nezavisne Crne Gore, a sve da bi obezbijedio imunitet kao predsjednik Crne Gore. Kad taj dokument proučimo, mi ćemo pokrenuti inicijativu o odgovornosti u prvom redu predsjednika Crne Gore, svakako će biti pokrenuta inicijativa ako ustanovimo da je Ustav prekršen i da su oni prešli preko granice svojih nadležnosti i svojih ovlašćenja.“
U vladajućoj koaliciji pozdravljaju potpisivanje dokumenta, uz konstataciju da je nadoknada štete pričinjena na području Konavala u interesu svih građana Crne Gore. Portparol Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić:
«U pitanju je, prije svega, gest dobre volje prema našim susjedima. Ja ću podsjetiti da je osnovno pravilo Evropske unije da, ukoliko imate nerješenih pitanja sa susjedima u regionu, ne možete da budete dio ujedinjene Evrope. Mi smatramo da, nakon svega što se dešavalo početkom devedesetih godina, treba i na ovaj način prije svega uputiti poruku građanima Hrvatske da Crna Gora želi da izgrađuje dobre odnose i da Crna Gora u Hrvatskoj vidi jednog dobrog komšiju, sa kojim može da ostvaruje neke zajedničke ciljeve, razvojne, turističke i sve ostale. Nama je žao što najveći dio opozicije još uvijek nije izašao iz onog nacionalističkog klišea s početka devedesetih godina i što još uvijek ne može da razumije procese evropskih integracija i žao nam je što na ovaj način reaguju na naše gestove dobre volje. Smatramo da ovo što radi Vlada Crne Gore i vlast Crne Gore da je u interesu svih građana Crne Gore, ali, na žalost, opozicija to još uvijek nije shvatila. No, nadajmo se. Ima vremena da će to u nekom narednom periodu bolje razumijeti.“
*****
Kao i među političarima, mišljenje građana o tome da li Hrvatskoj treba plaćati odštetu za opljačkana i uništena dobra u Crnoj Gori su polarizovana. Jedno misle oni koji su prije gotovo deceniju i po bili u redovima Jugoslovenske narodne armije i Teritorijalne odbrane Crne Gore, kada je i izvršena agresija na Dubrovnik, a drugo oni koji i danas smatraju da je za rat kriva Hrvatska i da odštetu ne treba plaćati.
Mićun Gojačanin bio je na strani Jugoslovenske narodne armije u vrijeme kada je započinjao rat, koji on naziva bratoubilačkim. Danas misli da je izmanipulisan, kao i velika većina ljudi u Crnoj Gori:
«Ružne godine koje ovaj narod treba da pokuša da zaboravi mislim da će teško to moći i način je da to zaboravimo izvođenje pred lice pravde najveće zločince, podstrekače na ovom prostoru, iako ih ima sa strane, mi njima ne možemo ništa. Ova vlast je od '89. Normalan čovjek treba da mijenja mišljenje kad napravi grešku da ne napravi novu, ali nekako mi nelogično kada je to bila jedna država da sada tadašnje republike, sada nove države, moraju da budu odgovorne pojedinačno. Mislim da je to bila jedna vojska i ako je Jugoslovenska narodna armija to napravila, znači da svi podjednako plate tu ratnu odštetu, ako je bila, a vjerujem da je bila.“
Doktor Svetozar Cerović je, kada su crnogorski rezervisti išli u pohod na Dubrovnik, bio među ubjedljivom manjinom ljudi, uglavnom liberala i socijaldemokrata, koji su ukazivali da se time Hrvatskoj čini šteta, a Crnoj Gori nepopravljiva sramota:
«Teško je sad imati nekakav određeni stav. Teško je reći treba platiti, a teško je reći da ne treba. Ako gledam krivicu, treba individualizovati, a onda donositi nekakve odluke. U svakom slučaju, napravili smo takve štete koje bi bilo dobro platiti. Ali da li da platimo svi mi koji smo bili protiv odlaska na Dubrovnik i protiv tog rata, da li rukovodstvo ima pravo donijet tu odluku, ako su imali pravo odvesti ljude na Dubrovnik, možda imaju pravo i da danas plate. Tu i traže da platimo odštetu.“
Penzioner Milorad Čogurić se, međutim, kako kaže, i danas dobro sjeća da je Hrvatska započela rat sa Crnom Gorom:
«Ratna odšteta Hrvatskoj ne bi uopšte trebalo da dođe u obzir, zato što je Hrvatska započela rat, tako što je objavila kod Konavla neke granice. A ta ratna odšteta gdje su zaplijenjena neka, čitam u novine, neka govede i nešto, to je, razumiješ, plijenila vojska za ishranu. Pa, Crnoj Gori treba da plate isto tako ratnu odštetu što su jedan dio vojske zarobili i pobili i pohapsili.“
RSE: A gdje je bila ta vojska?
ČOGURIĆ: Pa, ta je vojska, naravno, bila na hrvatskoj teritoriji. A jednoj prilikom je naš premijer rekao da je Hrvatska započela rat, ali zvanična politika zagovara tako nešto, što je to sada u njihovom interesu momentalno, da ne bi došlo do neke odgovornosti najviših rukovodilaca. Sad tu treba da se prebije ta ratna šteta, pa ono što su napravili Hrvati nama, onda da se prebije od onoga što mi treba njima da platimo, pa onaj ostatak naši unuci.
*****
Eskperti smatraju neutemeljenim optužbe da će potpisivanje dogovora o obeštećenju stočnog fonda nanijeti štetu Državnoj zajednici u sudskom sporu, koji je Hrvatska pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu pokrenula za ratnu reparaciju. Profesor međunarodnog prava i sudija Suda Državne zajednice Blagota Mitrić je za Radio Slobodna Evropa objasnio da, u pogledu potpisanog Memoranduma, nije riječ o ratnoj reparaciji.
Protokol o nadoknadi štete Hrvatskoj, koju će Crna Gora isplatiti za pljačku farme goveda tokom napada na Dubrovnik '92. godine, nije ratna odšteta, jer je za pregovore o tome potreban međunarodno-pravni subjektivitet, koji Crna Gora nema, pojašnjava sudija Suda Državne zajednice Srbija i Crna Gora Blagota Mitrić:
«To je jedna faktička situacija koja ima prirodu notorne činjenice. Kao što se zna, notorna činjenica u pravu ne dokazuje i vlasti u Crnoj Gori su pošli od toga stanovišta. Jednostavno su sporazumo, kompromisno sa nadležnim organima i predstavnicima države Hrvatske, pristali da nadoknade štetu za štetne radnje koje su činili njeni državljani ili građani. To je i inače poznata pravna situacija u međunarodnom pravu i sa te strane nema nikakvog prigovora.“
Mitrić je precizirao da o pravnoj odšteti, kao posebnom međunarodno-pravnom institutu, mogu da pregovaraju samo suverene države, a ukoliko se ne dogovore, da arbitrira Međunarodni sud. Prema riječima sudije Mitrića, ovaj dogovor Hrvatske i Crne Gore ne može biti pravni osnov za utvrđivanje eventualne odštete, sa kojom bi se Srbija i Crna Gora mogle suočiti pred Međunarodnim sudom:
«Jer, tu nema ni trunke analogije, pa da se Bosna i Hrvatska pozivaju u odnosu na Srbiju na analogan slučaj. Zašto? Riječ je o tome da Crna Gora nije suverena država i tu nema analogije. To je prosto dogovor dva partnera, kao što može da bude dogovor u kulturi, dogovor u sportu, tako i u ovom slučaju ne može se nikako pozivati. Sad, kako je to Crna Gora uradila, kako je ona priznala, to sad treba da bude neki embrion nekog pravnog osnova da bi i Hrvatska imala neka određena potraživanja prema Državnoj zajednici ili prema Srbiji.“
*****
Srpske vlasti nisu do sada eksplicitno komentarisale pregovore Crne Gore i Hrvatske u Cavtatu, koji su rezultirali potpisivanjem Memoranduma o nadoknadi štete za opljačkan stočni fond u Konavlima. Dominira stav da oni ne mogu prejudicirati neka buduća rešenja.
Ministar pravde Srbije Stojković rekao je za Radio Slobodna Evropa da potpisivanje Memoranduma o nadoknadi štete koju će Crna Gora platiti Hrvatskoj predstavlja njihovo poimanje nekih stvari uz opasku da ne vidi šta bi Srbija tu mogla da učini.
“Ako su vođeni pregovori, budite sigurni da nas nisu ni obaveštavali. Ja ne znam, sad bi prvo morao da vidim šta je, da li ima nešto što bi se ticalo Srbije da Srbija može da se izjasni. Ako je to interna stvar Crne Gore onda neka oni razmišljaju o tome.”
Čedomir Antić, funkcioner vladajuće koalicije stranke G 17 Plus, kaže da Srbija, kao jedina država sa prostora bivše Jugoslavije u kojoj je većina građana bila protiv režima koja je vodila ratove, podržava suočavanje sa prošlošću.
“Crna Gora je jedina država na prostoru bivše Jugoslavije, uz možda delimično Sloveniju u vreme onog kratkotrajnog rata, koja je vodila rat koji nije bio samo inspirisan nacionalizmom i željom da se sačuvaju prethodne pozicije, nego je bio inspirisan i imperijalnim težnjama osvajanja dela Konavala i uspostavom nekakve dubrovačke republike. Vi znate da je u jednom trenutku tada još uvek navodno postojeća SFRJ koja se uveliko raspadala, doživela da Crna Gora povuče svoje oficire iz Jugoslovenske narodne armije sa frontova u Hrvatskoj i dovede ih u Konavle u mali rat koji je ta republika vodila. Dobro je da je priznala krivicu. Loše je što sada beži od toga da sada tu štetu isplati i podmeće Srbiji tu krivicu. Crna Gora je u Konavlima vodila svoj rat i ona ga je sama i završila i ona to treba i da plati. Tačnije, da budem jasniji, nije ga vodila Crna Gora nego ga je vodio režim Bulatovića i Đukanovića.”
Jovan Simić, savetnik predsednika Srbije Borisa Tadića, smatra da memoradnum koji su potpisale Crna Gora i Hrvatska ni na koji način ne može implicirati neka buduća rešenja.
“To što je Crna Gora potpisala sa Hrvatskom, to je, kako bi ja rekao, privatan dug. To ne može nikako da utiče niti na odnose, niti na ratnu štetu, niti na bilo kakvo priznanje. A ukoliko Crna Gora smatra da je odgovorna za nešto, to je sad ovako već jedna politička odluka. To sigurno nema imavinsko-pravne niti krivično-pravne niti bilo kakve druge implikacije na tu temu.”
*****
Reakcije u Hrvatskoj, drugoj zemlji potpisnici Memoranduma o isplatu štete za opljačkanu stoku u Konavlima, su, bez izuzetka, pozitivne.
Poznati režiser i predsjednik Hrvatsko-crnogorskog međudržavnog savjeta, Veljko Bulajić, za Radio Slobodna Evropa komentira kako se radi o moralnom činu, izuzetno cijenjenom s obje strane granice:
„Nije u pitanju iznos od 400 tisuća eura. To nije neki zapanjujuće visok iznos. U pitanju je politički i moralni čin. Kako je to shvaćeno i kako će to neko shvatiti, ja ne znam. Ali u svakom slučaju je došlo vrijeme, poslije toliko godina rata, da se počnemo posipati pepelom po glavi. Došlo je vrijeme kada se mora stvarno preispitati svako pitanje prošlog rata i kad se mora sa čistim računom ići naprijed. Tko to neće da učini, taj je u kojoj koncepciji? Onoj da se nikada stvari do kraja ne raščiste. A ako se ne raščiste do kraja, ovoj regiji prijeti opasnost novih sukoba.“
Ovo je simbolička gesta koja ne rješava pitanje ratne štete, ali u obje zemlje je sazrela svijest da je dobro da imaju dobre odnose, kaže za Radio Slobodna Evropa posebni savjetnik Predsjedništva Hrvatske stranke prava i dugogodišnji ministar vanjskih poslova Mate Granić:
„Naravno da se ne smije stati na ovom koraku. A to znači da su sljedeći koraci da se rješavaju otvorena pitanja između dvije države koje još postoje – od pitanja sukcesije bivše države, određenja granične crte, trajnog određivanja granične crte na moru i brojna druga pitanja, uključujući pitanje ratne štete. Pitanje ratne štete će sigurno jedno vrijeme biti zamrznuto dok se ne riješi ustavnopravni okvir Srbije i Crne Gore. Znači, ovo je prvi, simbolični korak i prvi korak koji, ipak, na ovaj način Crna Gora prizna da je počinila štete, znači da je bila agresor na Hrvatsku.“
Ovo obeštećenje treba prihvatiti kao izraz dobre volje crnogorske politike, kaže za Radio Slobodna Evropa donedavni socijaldemokratski dubrovački župan Ivan Šprlje:
„To je inače projekt i program o kojem smo mi razgovarali prije tri-četiri godine kad smo bili u Crnoj Gori i razgovarano je u par navrata sa predstavnicima Vlade Crne Gore. Danas, ako se to realizira, o tome ne treba puno polemizirati, jer danas bi mi pričali kako je to malo ili kako je to puno, što će oni nama davati dio sredstava, to nama ne treba, mi želimo da plate kompletnu ratnu štetu… Mislim da politika nije posao koji se može realizirati u jedan dan.“
Povjesničar i liberalni političar Ivo Banac, u izjavi za Radio Slobodna Evropa, pozdravlja svaki korak kojim Crna Gora pokazuje kako nije ona ista iz 1991. godine:
„Ja ne znam koliko će to s jedne strane zadovoljiti traženja onih koji su doista unesrećeni u Konavlima i u drugim dijelovima Dubrovačko-neretvanske županije, ili koliko će razbjesniti one u Crnoj Gori koji tvrde da je to bio legitiman rat, ali to korak jeste i mislim da je dobar korak. Pazite, mi ne možemo mijenjati naš zemljopis. Crna Gora je usmjerena prema Hrvatskoj. Ono što je najvažnije, to je da se na nikakav način ne opstruira proces njezine državne emancipacije, da ona doista postane potpuno suverena, samostalna država i mislim da će onda odnosi između takve Crne Gore i Hrvatske još više napredovati.“
