Da bi BiH sklopila novi, dvogodišnji aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom, kao jedan od ključnih uslova postavljeno je smanjenje troškova ogromne domaće administracije za deset posto.
To bi moralo značiti i smanjenje plata zvaničnika na različitim funkcijama, koje sada dostižu do četiri, pet ili šest hiljada konvertibilnih maraka mjesečno, koliko su plaćene neke od sudija državnom pravosuđu, čelnici državnog parlamenta, te direktori državnih agencija i uprava. Najmanju platu, kako sada stvari stoje, u institucijama države, recimo, ima državni premijer, Adnan Terzić, oko dvije i po hiljade maraka.
Nakon zahtjeva MMF-a, u Vijeću ministara odlučili su se konačno na izradu zakona kojim će biti ujednačene plate zvaničnika u državnoj vladi, parlamentu i pravosuđu. Zakon je u pripremi, pa o tome još niko ne želi govoriti, ali saznajemo da bi, prema novom zakonu, najviša plata trebala iznositi 4.000 maraka. Za prosječne građane Bosne i Hercegovine, koji imaju sreću da rade i dobijaju platu redovno, a takvih je malo, treba gotovo godinu dana da zarade 4.000 maraka.
Toni Čugelj, iz Sindikata radnika poljoprivredne i prehrambene industrije:
“Treba drastično smanjiti plaće, pa nek budu vako kao i ovi penzioneri, kad primaju 180 ili 200 maraka, pa da vide kako će izdržati. A nego oni imaju ovdje dnevnice. Evo, i novinari su nama govorili isto, ušli su tamo, ne daju im ni da popiju sok, ni da pojedu. U njih je tamo sok pola marke, šnicla je 2 marke, a pogledajte nas ovdje.”
Novi zakon, procjene su, teško će dobiti podršku u državnom parlamentu, gdje je proteklih godina već bilo rasprave o tome kolike ko plate ima i zašto je, recimo, plata direktora Regulatorne agencije za komunikacije gotovo dvostruko veća nego nekog od državnih ministara.
Zastupnik SDP-a u Parlamentu BiH, Zlatko Lagumdžija:
“Meni nije jasno zašto se OHR nije potrudio kad smo na početku godine pri usvajanju budžeta insistirali ovdje, jedan broj poslanika iz opozicije, da se u budžetima ove zemlje naprave ograničenja za administraciju, da se onemogući nekontrolisani rast administrativnog aparata. Umjesto toga, Ured Visokog predstavnika je govorio da na sceni imamo najbolje Vijeće ministara, najbolju vlast koju je ikad ova zemlja imala i podržavao ih je u takvom jednom samoubilačkom projektu budžeta, koji je značio samo rast adiministracije.”
Beriz Belkić, zastupnik Stranke za BiH u državnom parlamentu:
“Podržavam apsolutno uvođenje reda u ovoj oblasti, prilagođavanja prema ekonomskim mogućnostima zemlje i stanju u toj oblasti u zemlji i jednoj vrsti hijerarhije - da se odnosi uspostave, da se tačno zna koja grupa funkcija nosi najviše plate, pa onda tako dalje redom, da imamo jedno harmonizirano rješenje.”
Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta BiH, Šefik Džaferović:
“Ja podržavam sve inicijative koje idu u pravcu smanjenja javne potrošnje, odnosno njenog uvođenja u okvire ekonomskih mogućnosti zemlje.”
Zakon o normiranju plata zvaničnika pred državnim parlamentom neće se naći prije jeseni. Kako saznajemo, već je sada mnogo otpora usvajanju zakona, jer će većini zvaničnika plate biti umanjene, tako da će najveće imati samo članovi državnog predsjedništva, te predsjednici Parlamenta, Vijeća ministara i Ustavnog suda – do 4.000 maraka. Svi ostali, državni ministri, sudije, tužioci i direktori agencija imaće plate oko dvije i po hiljade maraka. Za neke, kao što su čelnici Agencije za osiguranje depozita ili Uprave za indirektno oporezivanje, to bi bilo upola manje novca nego što sada primaju mjesečno.
To bi moralo značiti i smanjenje plata zvaničnika na različitim funkcijama, koje sada dostižu do četiri, pet ili šest hiljada konvertibilnih maraka mjesečno, koliko su plaćene neke od sudija državnom pravosuđu, čelnici državnog parlamenta, te direktori državnih agencija i uprava. Najmanju platu, kako sada stvari stoje, u institucijama države, recimo, ima državni premijer, Adnan Terzić, oko dvije i po hiljade maraka.
Nakon zahtjeva MMF-a, u Vijeću ministara odlučili su se konačno na izradu zakona kojim će biti ujednačene plate zvaničnika u državnoj vladi, parlamentu i pravosuđu. Zakon je u pripremi, pa o tome još niko ne želi govoriti, ali saznajemo da bi, prema novom zakonu, najviša plata trebala iznositi 4.000 maraka. Za prosječne građane Bosne i Hercegovine, koji imaju sreću da rade i dobijaju platu redovno, a takvih je malo, treba gotovo godinu dana da zarade 4.000 maraka.
Toni Čugelj, iz Sindikata radnika poljoprivredne i prehrambene industrije:
“Treba drastično smanjiti plaće, pa nek budu vako kao i ovi penzioneri, kad primaju 180 ili 200 maraka, pa da vide kako će izdržati. A nego oni imaju ovdje dnevnice. Evo, i novinari su nama govorili isto, ušli su tamo, ne daju im ni da popiju sok, ni da pojedu. U njih je tamo sok pola marke, šnicla je 2 marke, a pogledajte nas ovdje.”
Novi zakon, procjene su, teško će dobiti podršku u državnom parlamentu, gdje je proteklih godina već bilo rasprave o tome kolike ko plate ima i zašto je, recimo, plata direktora Regulatorne agencije za komunikacije gotovo dvostruko veća nego nekog od državnih ministara.
Zastupnik SDP-a u Parlamentu BiH, Zlatko Lagumdžija:
“Meni nije jasno zašto se OHR nije potrudio kad smo na početku godine pri usvajanju budžeta insistirali ovdje, jedan broj poslanika iz opozicije, da se u budžetima ove zemlje naprave ograničenja za administraciju, da se onemogući nekontrolisani rast administrativnog aparata. Umjesto toga, Ured Visokog predstavnika je govorio da na sceni imamo najbolje Vijeće ministara, najbolju vlast koju je ikad ova zemlja imala i podržavao ih je u takvom jednom samoubilačkom projektu budžeta, koji je značio samo rast adiministracije.”
Beriz Belkić, zastupnik Stranke za BiH u državnom parlamentu:
“Podržavam apsolutno uvođenje reda u ovoj oblasti, prilagođavanja prema ekonomskim mogućnostima zemlje i stanju u toj oblasti u zemlji i jednoj vrsti hijerarhije - da se odnosi uspostave, da se tačno zna koja grupa funkcija nosi najviše plate, pa onda tako dalje redom, da imamo jedno harmonizirano rješenje.”
Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta BiH, Šefik Džaferović:
“Ja podržavam sve inicijative koje idu u pravcu smanjenja javne potrošnje, odnosno njenog uvođenja u okvire ekonomskih mogućnosti zemlje.”
Zakon o normiranju plata zvaničnika pred državnim parlamentom neće se naći prije jeseni. Kako saznajemo, već je sada mnogo otpora usvajanju zakona, jer će većini zvaničnika plate biti umanjene, tako da će najveće imati samo članovi državnog predsjedništva, te predsjednici Parlamenta, Vijeća ministara i Ustavnog suda – do 4.000 maraka. Svi ostali, državni ministri, sudije, tužioci i direktori agencija imaće plate oko dvije i po hiljade maraka. Za neke, kao što su čelnici Agencije za osiguranje depozita ili Uprave za indirektno oporezivanje, to bi bilo upola manje novca nego što sada primaju mjesečno.
