Dostupni linkovi

Uvreda žrtava fašizma


Odlazak predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Borislava Paravca na čelu delegacije u Poljsku, na obilježavanje 60 godina od oslobađanja preživjelih u nacističkom logoru Aušvic, mnogi su u BiH ocijenili najblaže kao licemjerje zbog njegovog veličanja četništva.

Paravac je u više navrata izjavljivao da se ponosi što mu je otac bio u četnicima, pokretu koji je bio u službi njemačkih nacista tokom Drugog svjetskog rata.

Na put u Poljsku, kako je prvobitno bilo planirano, trebala je ići Greta Ferušić, jedina u BiH koja je preživjela Aušvic, ali u delegaciji koju predvodi Paravac nije bilo mjesta za nju:

“Prvo mi je bilo jako žao što nisam išla, pošto verovatno 70 godina obeležavanja neću doživeti, ali kad sam neke okolnosti sada doznala, u svakom zlu ima nešto dobro, sad mi je drago da nisam otišla. Ne bi mi bilo drago da budem prisutna tamo gde ima ljudi koji ne bi trebalo da budu prisutni”

Predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava Srđan Dizdarević ocjenjuje Paravčev odlazak sramnim za BiH:

“Mislim da je to i uvreda žrtava prema kojim treba pokazati pijetet. Neko ko se veže na tradiciju četništva, dakle, na tradiciju saveznika Trećeg rajha, ne bi smio da pomoli glavu u Aušvicu, a pogotovo ne kao predstavnik Bosne i Hercegovine i mislim da je to još jedna u nizu nezrelih, neodgovornih, apolitičnih poteza našeg kolektivnog predsjedništva”

Kao predsjedavajući kolektivnog šefa države, Paravac se pozvao da ide i na 60 godišnjicu obilježavanja pobjede nad fašizmom, 9. maja u Moskvu, kada bi visokom funkcioneru bivše Jugoslavije i dokazanom antifašisti Raifu Dizdareviću trebala biti uručena Povelja za borbu protiv fašizma. Raif Dizdarević je odbio da ide u toj delegaciji:

“On se javno deklariše kao simpatizer četništva, diči se nečim što je bilo i ostalo profašističko. Dakle, da Bosnu i Hercegovinu predstavlja i predvodi čovjek koji ima takva shvatanja!? Ja sam, naravno, javno rekao da mi ne pada na pamet da učestvujem na ma koji način u nekoj delegaciji koju predvodi ili koju će predvoditi gospodin Paravac”

Prvobitno, član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić kratko je prokomentarisao da, po zakonima, predsjedavajući ide na ovakve skupove i to se ne može promijeniti. Nakon burnih reakcija javnosti, SDA je zauzela drugačiji stav. Član Predsjedništva Stranke Mirsad Ćeman:

“Mislim da su reakcije javnost sasvim na mjestu. Smatramo da gospodin Paravac nema kredibilitet koji bi, za jednu takvu manifestaciju, trebao da ima zvaničnik u ime Bosne i Hercegovine”

* * * * *

Novosađanka po rođenju, Sarajka po opredjeljenju, Greta Ferušić jedina je u Bosni i Hercegovini preživjela iz nacističkog logora Aušvic. Nakon 60 godina od oslobađanja iz logora kaže da su je spasili dobri geni i neobično jaka volja za životom.


“Svi loši uslovi koje ste imali, bili su apsolutno sračunati da možete jedno određeno vreme živeti, a koje određeno, zavisi od osobe. U podne su vam donosili na radno mesto neku čorbu, a naveče smo dobijali jednu krišku kruha sa nekim mršavim dodatkom. To je bilo sračunato da možete određeno vreme da izdržite, u zavisnosti prvo od toga kakva ste ličnost. Ako klonete, gotovo je. Psihički je sve to više uticalo, nego fizički. Znači, meni je ta volja za životom i odluka da moram preživeti jako mnogo činila”.

Greta Ferušić u Sarajevo je došla 1952. godine i ostala sve do danas. Član je Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” i koristi svaku priliku da govori o značaju antifašizma.

Jevreji su u BiH već 500 godina, jer je Jevrejska opština formirana u Sarajevu u 1565. godine. 1941. u Sarajevu je, od 60.000 stanovnika, bilo gotovo 12.000 ili petina Jevreja. Za vrijeme holokausta 9.500 je nastradalo. Njihova imena su zabilježena, kako u Spomen parku na Vracama, tako u Knjizi mrtvih u Jevrejskom muzeju Bosne i Hercegovine. Nakon Drugog svjetskog rata preživjeli su se vratili u Sarajevo. Promjene za njih, kao i za ostale narode u Bosni i Hercegovini, nastupile su 1992. godine. Jevrejska zajednica imala je 1.200 članova. Poglavar Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci:

“Da bi se raspadom Jugoslavije Zajednici pridružilo još oko 300 članova, ljudi koji su se deklarisali kao Jugosloveni, a raspadom Jugoslavije očito nisu mogli biti Jugoslaveni i onda su se vratili jatu kojem pripadaju. Od tog broja, gotovo 1.000 njih je za vrijeme rata napustilo Sarajevo, spašavajući živu glavu, spašavajući djecu i koristeći evakuacije koje je organizovala Jevrejska opština i “La benevolencija”

Danas ih u Sarajevu ima 700, a ukupno u Bosni i Hercegovini oko 1.000 Jevreja. Finci kaže da je teška ekonomska situacija jedan od razloga zbog čega bosanskohercegovački Jevreji, raseljeni po svijetu, ne mogu da se vrate u BiH:

“Naravno da nije lako, u ekonomskoj situaciji u kojoj se Bosna i Hercegovina nalazi, privući više ljudi za povratak, jer nije dovoljno samo imati otvorena vrata i krov nad glavom, ako čovjek nema posao, ako nema mogućnosti da privređuje i ishranjuje svoju porodicu”

Jevrejska zajednica sve je malobrojnija, a tome doprinose i ne baš naklonjene političke prilike u Bosni i Hercegovini, naglašava Finci:

“Mi smo inače Zajednica koja polako stari. Žalosna je činjenica da u zadnje tri godine, konkretno u Sarajevu, nije rođena ni jedna jevrejska beba, a imali smo preko 50 sahrana. Međutim, čini mi se da smo jako dobro inkorporirani u bosanskohercegovačko društvo, mada kao Jevreji nismo asimilirani. I čini mi se da smo upravo oni koji smo navikli da živimo ne samo pored drugih nego sa drugima i da je to ono što Bosni i Hercegovini daje jedan specijalan ukus”
XS
SM
MD
LG