Prijelazni iracki premijer Ajad Alavi za jos je mjesec dana produzio izvanredno stanje u toj zemlji. Mjera je motivirana pojacanom bojazni da bi sirenje nasilja u Iraku moglo poremetiti ili odgoditi odrzavanje prvih slobodnih izbora.
Izvanredno stanje uvedeno je pocetkom novembra prosle godine, neposredno pred odlucni napad americih i irackih snaga na pobunjenicka uporista u Faludzi.
Uvedene mjere daju pravo vladi da izdaje dekrete kojima se najcesce uvode prijeki sudovi, ogranicava kretanje, zatvaraju granice i aerodromi, te omogucije pritvaranje osoba za koje se sumnja da pripadaju pobunjenickim skupinama.
Alavi kaze da su njegove mjere motivirane odlucnoscu "snaga zla" da sprijece politicki proces u zemlji i pred novinarima je danas najavio mogucnost eskalacije nasilja.
"Sto vise napora budemo ulagali u izgradnju prosperitetnog i demokratskog Iraka, to cemo vise biti izlozeni napadima. Snage zla bi zeljele da zastanemo i da zaustavimo put ka progresu", izjavio je iracki premijer.
Uvodjenje vanrednog stanja dovodi u pitanje legitimitet izbora, ali iracke vlasti nemaju alternativu, kaze za nas radio dr. Gareth Stansfield, specijalist za Irak pri Kraljevskom Institutu za medjunarodne odnose cije je sjediste u Londonu.
"Kada ste izlozeni tako sirokoj pobuni i kad na duze vrijeme uvodite izvanredne mjere sigurnosti, zbilja je upitno mozete li izbore koje odrzite u takvim uvjetima nazvati slobodnim, postenim i legitimnim. S druge strane, premijeru Alaviju i njegovoj vladi nista drugo ne preostaje. Odustanu li od ovih mjera, prakticno ce prepustiti pobunjenicima da upravljaju Irakom. Alavi bira izmedu dva zla," kaze doktor Stansfield.
U toku jucerasnjeg dana, u vise odvojenih napada poginulo je devet americkih vojnika, a stalno raste i broj irackih duznosnika zaduzenih za pripremu izbora koji iz straha od odmazde pobunjenika podnose ostavke. Devet ih je do danas ubijeno.
Do parlamentarnih izbora u Iraku preostale su jos tri sedmice.
Izvanredno stanje uvedeno je pocetkom novembra prosle godine, neposredno pred odlucni napad americih i irackih snaga na pobunjenicka uporista u Faludzi.
Uvedene mjere daju pravo vladi da izdaje dekrete kojima se najcesce uvode prijeki sudovi, ogranicava kretanje, zatvaraju granice i aerodromi, te omogucije pritvaranje osoba za koje se sumnja da pripadaju pobunjenickim skupinama.
Alavi kaze da su njegove mjere motivirane odlucnoscu "snaga zla" da sprijece politicki proces u zemlji i pred novinarima je danas najavio mogucnost eskalacije nasilja.
"Sto vise napora budemo ulagali u izgradnju prosperitetnog i demokratskog Iraka, to cemo vise biti izlozeni napadima. Snage zla bi zeljele da zastanemo i da zaustavimo put ka progresu", izjavio je iracki premijer.
Uvodjenje vanrednog stanja dovodi u pitanje legitimitet izbora, ali iracke vlasti nemaju alternativu, kaze za nas radio dr. Gareth Stansfield, specijalist za Irak pri Kraljevskom Institutu za medjunarodne odnose cije je sjediste u Londonu.
"Kada ste izlozeni tako sirokoj pobuni i kad na duze vrijeme uvodite izvanredne mjere sigurnosti, zbilja je upitno mozete li izbore koje odrzite u takvim uvjetima nazvati slobodnim, postenim i legitimnim. S druge strane, premijeru Alaviju i njegovoj vladi nista drugo ne preostaje. Odustanu li od ovih mjera, prakticno ce prepustiti pobunjenicima da upravljaju Irakom. Alavi bira izmedu dva zla," kaze doktor Stansfield.
U toku jucerasnjeg dana, u vise odvojenih napada poginulo je devet americkih vojnika, a stalno raste i broj irackih duznosnika zaduzenih za pripremu izbora koji iz straha od odmazde pobunjenika podnose ostavke. Devet ih je do danas ubijeno.
Do parlamentarnih izbora u Iraku preostale su jos tri sedmice.