Predstavnici bh. vlasti tek su danas, jedanaest dana od katastrofalnog cunamija koji je pogodio zemlje jugoistočne Azije, apelovali da se Bosna i Hercegovina uključi u akciju prikupljanja sredstava za pomoć nastradalim zemljama. Iako je, prema nekom nepisanom pravilu, trebala reagovati bh. vlada, to se nije desilo. Umjesto toga, medijima je upućeno saopštenje iz kabineta ministra civilnih poslova, u kojem se kaže da je formiran Državni centar za prikupljanje novčane pomoći. Sudeći prema obavijesti iz saopštenja, Vlada neće sama donirati niti marku za nastradale, već će putem Ministarstva finansija i trezora otvoriti poseban račun na koji će fizička i pravna lica moći uplaćivati sredstva za pomoć nastradalim područjima.
Na području Bosne i Hercegovine u akciju prikupljanja pomoći uključila se jedino nevladina organizacija Društvo crvenog krsta / križa BiH. Otvoren je žiro račun na kojeg građani mogu uplaćivati novac za ugrožena područja. Rukovodilac stručne službe društva, Sonja Kostić:
“Na žiro račun našeg društva do danas je stiglo 175.333,90 konvertibilnih maraka. To je suma sa kojom mi možemo za početak biti zadovoljni, s obzirom da su prve uplate počele 29. decembra, da smo u međuvremenu imali tri dana novogodišnjih praznika.”
Pored žiro računa, građani mogu i pozivom na brojeve telefona BH telekoma i HT Mostar donirati sredstva za pomoć. Apsurd predstavlja činjenica kako će od ovih humanitarnih poziva zaraditi predstavnici bh. operatera. Primjera radi, telekomi će za svaki poziv, u zavisnoti da li se radi o pravnim i fizičkim licima, ostvariti zaradu od 25 feninga. Sonja Kostić:
“Mi smo zaista u prvim razgovorima s njima pokušali da dobijemo samo sumu koja bi bila namijenjena za nastradale. Međutim, rečeno nam je da se moraju pokriti i manipulativni troškovi, tako da smo prisiljeni da ponudimo ove cijene.”
U akciju pružanja pomoći žrtvama razornog zemljotresa uključio se i Klinički centar Sarajevo. Prvi čovjek ove zdravstvene ustanove, dr. Faris Gavrankapetanović, pred Novu godinu predložio je bh. vladi odlazak medicinskih radnika u pogođena područja, koje bi sam predvodio. Osim što je telefonom razgovarao sa članom državnog Predsjedništva Sulejmanom Tihićem, još mu niko od predstavnika vlasti do danas nije odgovorio na zahtjev:
“Mi smo unutar Kliničkog centra pokrenuli određene zaštitne mjere za ovu grupu dobrovaljaca koja se prijavila, a to je nalaženje zaštite u smislu vakcinacije ljudi koji bi išli dole i sa naše dvije klinike, tj. sa instituta, sa Klinike za infektivne bolesti i Instituta za mikrobiologiju dobili smo preporuke, odnosno savjete za vakcinaciju i to je nekih otprilike 6 ili 7 bolesti koje bismo morali predurpijediti. To je urađeno jučer. U toku današnjeg dana pokušali smo da vidimo do kada možemo nabaviti određene vakcine i vidim da postoje teškoće u smislu vakcinacije tima dobrovoljaca, pogotovo ako se radi o žutoj groznici, dengi, tifusu i paratifusu, otprilike te vakcine možemo nabaviti do kraja mjeseca, a još, prema indikaciji, protiv malarije i kolere, koje su također predložene od našeg kolegija Klinike za infektivne bolesti, ne bismo mogli dobiti također prije početka februara.”
Prije sedam dana, zbog indiferentnosti vlasti i građana BiH prema nastradalim u jugoistočnoj Aziji, plaćeni oglas u novinama dao je profesor sarajevskog pravnog fakulteta Zdravko Grebo. On se zapitao zašto se u zemlji ignoriše i nonšalantno odnosi prema žrtvama zemljotresa, s obzirom na činjenicu kako su upravo Bosanci i Hercegovci na svojoj koži osjetili šta znači biti bez osnovnih životnih namirnica:
“Ono što je mene puno više zgadilo jeste da Sarajevo, i BiH u cjelini, koje je zaista teško propatilo u vrijeme od 1992. do 1996., jednostavno bilo na ivici očaja zašto veliki svijet ne brine o nama. Slična stvar se desila u tom istom periodu kada je prema skromnim proračunima 500 hiljada ljudi mačetama izmasakrirano u Ruandi i ponovo niko iz Sarajeva, čak ni simbolički, nije reagovao. Jednostavno mislim da je to stvar građanske dužnosti, ljudske solidarnosti. Naravno, BiH ne živi nekakvu prosperitetnu sadašnjost, i u ekonomskom i u političkom i u bilo kom drugom smislu, ali makar javni gest, ili simbolički gest prema ljudima koje pogodi ovakva tragedija je jednostavno stvar i lične, a i kolektivne pristojnosti.”
Trenutno, građani BiH novčanu pomoć mogu uputiti putem žiroračuna koji je otvoren u Volksbanci, na broj 140-101-00082709-32, ili pozivom na telefone BH telekoma 094/290-002 ili HT Mostar 092/850-850.
Na području Bosne i Hercegovine u akciju prikupljanja pomoći uključila se jedino nevladina organizacija Društvo crvenog krsta / križa BiH. Otvoren je žiro račun na kojeg građani mogu uplaćivati novac za ugrožena područja. Rukovodilac stručne službe društva, Sonja Kostić:
“Na žiro račun našeg društva do danas je stiglo 175.333,90 konvertibilnih maraka. To je suma sa kojom mi možemo za početak biti zadovoljni, s obzirom da su prve uplate počele 29. decembra, da smo u međuvremenu imali tri dana novogodišnjih praznika.”
Pored žiro računa, građani mogu i pozivom na brojeve telefona BH telekoma i HT Mostar donirati sredstva za pomoć. Apsurd predstavlja činjenica kako će od ovih humanitarnih poziva zaraditi predstavnici bh. operatera. Primjera radi, telekomi će za svaki poziv, u zavisnoti da li se radi o pravnim i fizičkim licima, ostvariti zaradu od 25 feninga. Sonja Kostić:
“Mi smo zaista u prvim razgovorima s njima pokušali da dobijemo samo sumu koja bi bila namijenjena za nastradale. Međutim, rečeno nam je da se moraju pokriti i manipulativni troškovi, tako da smo prisiljeni da ponudimo ove cijene.”
U akciju pružanja pomoći žrtvama razornog zemljotresa uključio se i Klinički centar Sarajevo. Prvi čovjek ove zdravstvene ustanove, dr. Faris Gavrankapetanović, pred Novu godinu predložio je bh. vladi odlazak medicinskih radnika u pogođena područja, koje bi sam predvodio. Osim što je telefonom razgovarao sa članom državnog Predsjedništva Sulejmanom Tihićem, još mu niko od predstavnika vlasti do danas nije odgovorio na zahtjev:
“Mi smo unutar Kliničkog centra pokrenuli određene zaštitne mjere za ovu grupu dobrovaljaca koja se prijavila, a to je nalaženje zaštite u smislu vakcinacije ljudi koji bi išli dole i sa naše dvije klinike, tj. sa instituta, sa Klinike za infektivne bolesti i Instituta za mikrobiologiju dobili smo preporuke, odnosno savjete za vakcinaciju i to je nekih otprilike 6 ili 7 bolesti koje bismo morali predurpijediti. To je urađeno jučer. U toku današnjeg dana pokušali smo da vidimo do kada možemo nabaviti određene vakcine i vidim da postoje teškoće u smislu vakcinacije tima dobrovoljaca, pogotovo ako se radi o žutoj groznici, dengi, tifusu i paratifusu, otprilike te vakcine možemo nabaviti do kraja mjeseca, a još, prema indikaciji, protiv malarije i kolere, koje su također predložene od našeg kolegija Klinike za infektivne bolesti, ne bismo mogli dobiti također prije početka februara.”
Prije sedam dana, zbog indiferentnosti vlasti i građana BiH prema nastradalim u jugoistočnoj Aziji, plaćeni oglas u novinama dao je profesor sarajevskog pravnog fakulteta Zdravko Grebo. On se zapitao zašto se u zemlji ignoriše i nonšalantno odnosi prema žrtvama zemljotresa, s obzirom na činjenicu kako su upravo Bosanci i Hercegovci na svojoj koži osjetili šta znači biti bez osnovnih životnih namirnica:
“Ono što je mene puno više zgadilo jeste da Sarajevo, i BiH u cjelini, koje je zaista teško propatilo u vrijeme od 1992. do 1996., jednostavno bilo na ivici očaja zašto veliki svijet ne brine o nama. Slična stvar se desila u tom istom periodu kada je prema skromnim proračunima 500 hiljada ljudi mačetama izmasakrirano u Ruandi i ponovo niko iz Sarajeva, čak ni simbolički, nije reagovao. Jednostavno mislim da je to stvar građanske dužnosti, ljudske solidarnosti. Naravno, BiH ne živi nekakvu prosperitetnu sadašnjost, i u ekonomskom i u političkom i u bilo kom drugom smislu, ali makar javni gest, ili simbolički gest prema ljudima koje pogodi ovakva tragedija je jednostavno stvar i lične, a i kolektivne pristojnosti.”
Trenutno, građani BiH novčanu pomoć mogu uputiti putem žiroračuna koji je otvoren u Volksbanci, na broj 140-101-00082709-32, ili pozivom na telefone BH telekoma 094/290-002 ili HT Mostar 092/850-850.
