Pristupni pregovori počinju 17. ožujka sljedeće godine, ako postoji puna suradnja sa Haškim tribunalom. Po tumačenju aktualnog predsjedavajućeg Evropskog vijeća, Nizozemca Jan Petera Balkenendea, na budućoj zemlji predsjedavateljici, dakle Luksemburgu, je da procjeni tu suradnju. Hrvatski premijer Ivo Sanader u prvoj reakciji nije krio zadovoljstvo:
„Riječnik kaže da pregovori počinju 17. ožujka 2005. godine, pod uvjetom pune suradnje sa Hagom. Nema dodatne potvrde, što je bilo do jutros, Evropskog vijeća, što je bilo do jučer, da Evropsko vijeće treba potvrditi tu punu suradnju. Postoji dakle uvjet pune suradnje s Hagom, što je i do sada slučaj. To znači, Hrvatsku će se ocjenjivati je li u potpunosti surađuje, odnosno prevedeno, je li surađuje u punom smislu te riječi u slučaju generala Gotovine.“
Predsjednik Republike Stipe Mesić već je jutros kazao kako ga uvjetovanje suradnjom sa Hagom ne čudi, a komentirajući večeras konačnu odluku Evropskog vijeća bio je kratak:
„Samo jedna osoba je u bijegu i računaju da će vlast morati taj problem riješiti.“
Čelnik najjače oporbene stranke – socijaldemokrata – Ivica Račan, zadovoljan je odlukom, ali upozorava na to da Hrvatska nije spremna za početak pregovora:
„Trebali smo štošta učiniti u pripremi za pregovore koji neće biti laki i u kojima će trebati itekako znalački braniti naše interese.“
Predsjednik oporbene Hrvatske seljačke stranke Zlatko Tomčić kaže kako osobno smatra da pregovori neće početi dok Gotovina ne bude u Hagu. Evropa će dakle započeti pregovore kada to sama bude željela, a na Hrvatskoj je da se za to pripremi:
„Bilo bi dobro da su već formirane pregovaračke ekipe i da ovaj narod zna tko iz kog područja u ime ovog naroda s Brislom pregovara.“
Desna Hrvatska stranka prava je po običaju euroskeptična. Njezin predsjednik Anto Đapić boji se negativnog učinka ovog uvjetovanja na hrvatske građane:
„Oni u Evropskoj uniji koji misle da će ovakvim odbijanjem Hrvatske, davanjem uvjeta koji je praktički nerješiv, povećati rast euroskepticizma u Hrvatskoj, u cijelosti su uspjeli.“
On je zamjerio hrvatskoj Vladi što se nije usprotivila političkim ocjenama koje iznosi glavna haška tužiteljica Carla del Ponte, i što nije zatražila da tužiteljica iznese, ne političku, već pravnu ocjenu hrvatske suradnje. Za predsjednika Glavnog odbora oporbene Hrvatske narodne stranke, Radimira Čačića, ovakav način uvjetovanja početka pregovora o hrvatskom članstvu u Evropskoj uniji je dobar i koristan:
„Sigurno je da je za Hrvatsku dobro da se postavljaju neki ciljevi, neki reperi, neke kontrolne točke na pravi način. Način kojeg smo do sad bili svjedoci, a to je bio princip uzmi ili ostavi, predajte Gotovinu ili nemojte kandidirati zemlju za Evropsku uniju, nije bio dobar.“
„Riječnik kaže da pregovori počinju 17. ožujka 2005. godine, pod uvjetom pune suradnje sa Hagom. Nema dodatne potvrde, što je bilo do jutros, Evropskog vijeća, što je bilo do jučer, da Evropsko vijeće treba potvrditi tu punu suradnju. Postoji dakle uvjet pune suradnje s Hagom, što je i do sada slučaj. To znači, Hrvatsku će se ocjenjivati je li u potpunosti surađuje, odnosno prevedeno, je li surađuje u punom smislu te riječi u slučaju generala Gotovine.“
Predsjednik Republike Stipe Mesić već je jutros kazao kako ga uvjetovanje suradnjom sa Hagom ne čudi, a komentirajući večeras konačnu odluku Evropskog vijeća bio je kratak:
„Samo jedna osoba je u bijegu i računaju da će vlast morati taj problem riješiti.“
Čelnik najjače oporbene stranke – socijaldemokrata – Ivica Račan, zadovoljan je odlukom, ali upozorava na to da Hrvatska nije spremna za početak pregovora:
„Trebali smo štošta učiniti u pripremi za pregovore koji neće biti laki i u kojima će trebati itekako znalački braniti naše interese.“
Predsjednik oporbene Hrvatske seljačke stranke Zlatko Tomčić kaže kako osobno smatra da pregovori neće početi dok Gotovina ne bude u Hagu. Evropa će dakle započeti pregovore kada to sama bude željela, a na Hrvatskoj je da se za to pripremi:
„Bilo bi dobro da su već formirane pregovaračke ekipe i da ovaj narod zna tko iz kog područja u ime ovog naroda s Brislom pregovara.“
Desna Hrvatska stranka prava je po običaju euroskeptična. Njezin predsjednik Anto Đapić boji se negativnog učinka ovog uvjetovanja na hrvatske građane:
„Oni u Evropskoj uniji koji misle da će ovakvim odbijanjem Hrvatske, davanjem uvjeta koji je praktički nerješiv, povećati rast euroskepticizma u Hrvatskoj, u cijelosti su uspjeli.“
On je zamjerio hrvatskoj Vladi što se nije usprotivila političkim ocjenama koje iznosi glavna haška tužiteljica Carla del Ponte, i što nije zatražila da tužiteljica iznese, ne političku, već pravnu ocjenu hrvatske suradnje. Za predsjednika Glavnog odbora oporbene Hrvatske narodne stranke, Radimira Čačića, ovakav način uvjetovanja početka pregovora o hrvatskom članstvu u Evropskoj uniji je dobar i koristan:
„Sigurno je da je za Hrvatsku dobro da se postavljaju neki ciljevi, neki reperi, neke kontrolne točke na pravi način. Način kojeg smo do sad bili svjedoci, a to je bio princip uzmi ili ostavi, predajte Gotovinu ili nemojte kandidirati zemlju za Evropsku uniju, nije bio dobar.“
