U obraćanju poslanicima Narodne skupštine RS-a Visoki predstavnik međunarodne zajednice, Pedi Ešdaun, poručio im je da od njih i vlasti RS-a sada zavisi hoće li Bosna i Hercegovina postati dio Evropske unije i NATO pakta. Problem je u kršenju ključnog principa Dejtonskog sporazuma, a to se može riješiti samo u Banjoj Luci, kategoričan je Ešdaun:
“Evo gdje je problem. Vi se ne držite Ustava ove zemlje. Vi se ne pridržavate Dejtonskog sporazuma i ustavne odredbe o saradnji sa Haškim tribunalom. Sada već punih devet godina RS ne poštuje te odredbe, ne samo djelomično već u potpunosti. Punih devet godina propuštate da sarađujete barem u najmanjoj mjeri time što biste učinili mogućim hapšenje Karadžića i Mladića. Punih devet godina niste uhapsili nijednog ratnog zločinca. Kršenje Ustava i nesaradnja sa Haškim tribunalom, isto tako, najveća su prijetnja postojanju Dejtonskog sporazuma i RS-a, a ne Bošnjaci i Hrvati koji hoće promjenu Ustava.”
Visoki predstavnik dodaje da dva naroda ne mogu promijeniti Ustav bez saglasnosti trećeg. Pa, ipak, Ešdaunov je stav da će se o Ustavu BiH, prije ili kasnije, morati povesti rasprava:
“Ja vjerujem da ćemo u dogledno vrijeme morati uzeti Ustav u razmatranje. Jedna država ne može opstati ukoliko troši preko 65 posto prihoda od poreza, koje plaćaju građani, na organe vlasti, a samo 35 posto na same građane. Prije ili kasnije, nefunkcionalnost države postaće najveći izvor nestabilnosti i najveća prijetnja budućnosti BiH.”
Na pitanje poslanika šta je sa provođenjem ustavnih amandmana i popisom stanovništva u BiH, Ešdaun odgovara:
“Istina je da su ustavni amandmani ostali uglavnom nezavršen posao i da i dalje imamo problem neravnopravne zastupljenosti konstitutivnih naroda u državnim institucijama. Dok ne završimo ustavne amandmane, kako možemo ići na popis? Kad bismo išli na opciju popisa, trebalo bi nam dosta vremena da se to uradi na pravi način. Nijedan ubrzan postupak ne bi bio praktičan.”
Visoki predstavnik posebno je pohvalio reforme u finansijskoj i bezbjedonosnoj oblasti, rekavši da je RS u tome odigrala veliku ulogu. Svijet na BiH sada ne gleda kao na beznadežan slučaj, već kao na potencijalni uspjeh, kaže Ešdaun. Ukoliko, prema njegovim riječima, RS povuče prave poteze u saradnji sa Haškim tribunalom, već na proljeće naredne godine otvaraju se vrata Evrope i NATO-a:
“Nagrada za reforme nadomak je ruke. Ova država bi se u idućoj godini mogla pridružiti NATO-vom programu Partnerstvo za mir i početi ozbiljne pregovore s Evropskom unijom o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, što je prvi formalni korak na putu ka članstvu. Ovo su jako bitna dostignuća, a RS i njeno rukovodstvo imali su jako bitnu ulogu u njihovom ostvarivanju.”
“Evo gdje je problem. Vi se ne držite Ustava ove zemlje. Vi se ne pridržavate Dejtonskog sporazuma i ustavne odredbe o saradnji sa Haškim tribunalom. Sada već punih devet godina RS ne poštuje te odredbe, ne samo djelomično već u potpunosti. Punih devet godina propuštate da sarađujete barem u najmanjoj mjeri time što biste učinili mogućim hapšenje Karadžića i Mladića. Punih devet godina niste uhapsili nijednog ratnog zločinca. Kršenje Ustava i nesaradnja sa Haškim tribunalom, isto tako, najveća su prijetnja postojanju Dejtonskog sporazuma i RS-a, a ne Bošnjaci i Hrvati koji hoće promjenu Ustava.”
Visoki predstavnik dodaje da dva naroda ne mogu promijeniti Ustav bez saglasnosti trećeg. Pa, ipak, Ešdaunov je stav da će se o Ustavu BiH, prije ili kasnije, morati povesti rasprava:
“Ja vjerujem da ćemo u dogledno vrijeme morati uzeti Ustav u razmatranje. Jedna država ne može opstati ukoliko troši preko 65 posto prihoda od poreza, koje plaćaju građani, na organe vlasti, a samo 35 posto na same građane. Prije ili kasnije, nefunkcionalnost države postaće najveći izvor nestabilnosti i najveća prijetnja budućnosti BiH.”
Na pitanje poslanika šta je sa provođenjem ustavnih amandmana i popisom stanovništva u BiH, Ešdaun odgovara:
“Istina je da su ustavni amandmani ostali uglavnom nezavršen posao i da i dalje imamo problem neravnopravne zastupljenosti konstitutivnih naroda u državnim institucijama. Dok ne završimo ustavne amandmane, kako možemo ići na popis? Kad bismo išli na opciju popisa, trebalo bi nam dosta vremena da se to uradi na pravi način. Nijedan ubrzan postupak ne bi bio praktičan.”
Visoki predstavnik posebno je pohvalio reforme u finansijskoj i bezbjedonosnoj oblasti, rekavši da je RS u tome odigrala veliku ulogu. Svijet na BiH sada ne gleda kao na beznadežan slučaj, već kao na potencijalni uspjeh, kaže Ešdaun. Ukoliko, prema njegovim riječima, RS povuče prave poteze u saradnji sa Haškim tribunalom, već na proljeće naredne godine otvaraju se vrata Evrope i NATO-a:
“Nagrada za reforme nadomak je ruke. Ova država bi se u idućoj godini mogla pridružiti NATO-vom programu Partnerstvo za mir i početi ozbiljne pregovore s Evropskom unijom o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, što je prvi formalni korak na putu ka članstvu. Ovo su jako bitna dostignuća, a RS i njeno rukovodstvo imali su jako bitnu ulogu u njihovom ostvarivanju.”
