Dostupni linkovi

Uloga Tribunala u predsjedničkim izborima


Transkript razgovora Tuđmana sa vojnim vrhom, 31. srpnja 1995. godine, na Brionima već je dulje vrijeme poznat javnosti. Citirala ga je Miloševićeva obrana u Haagu u unakrsnom ispitivanju bivšeg američkog veleposlanika u Hrvatskoj Pitera Galbrajta. Oni su ga dobili od haaškog tužiteljstva. Čini se da taj transkript nije iz Hrvatske izišao na način predviđen zakonom. Premijer Ivo Sanader:

“Sigurno da nadležna tijela moraju ispitati taj slučaj, jer ako je činjenica da neki dokument nije deklasificiran i da ostaje stroga državna tajna, onda je pitanje kako je dospio vani. Ne isključujem suradnju sa Haagom, ali se i ta suradnja mora odvijati u okviru zakonom propisanih regula.”

Transkript što su ga ovih dana objavili mediji identičan je onom iz Haaga. Izvorni dokument trebao bi se nalaziti u arhivi Ureda predsjednika na zagrebačkom Pantovčaku. Tamo ga prvo nisu našli, pa zu ga zatim ipak našli. Predsjednik Republike Stipe Mesić:

“Tajnik koji je svojevremeno bio, gospodin Bagić, je znao maksimalno o svim transkriptima. To su tisuće transkripta. On više nije u uredu. Dali smo jednoj komisiji da pokuša učiniti trag transkriptima koji se spominju u zadnjim napisima. Oni su ih pronašli i dali Uredu vlade za odnose sa Haaškim tribunalom.”

Do zaključenja ovog priloga transkript nije deklasificiran i nije postao dostupan javnosti, pa ne znamo da li se i u originalnom dokumentu nalaze formulacije koje teško terete Tuđmana i vojni vrh za zločinački poduhvat u svrhu istjerivanja Srba. Odvjetnici haaškog bjegunca Ante Gotovine, ali i odvjetnici generala Markača i Čermaka koji se nalaze u Haagu, ne vjeruju da je dokument kojim raspolaže haaško tužiteljstvo vjerodostojan. Branitelj generala Mladena Markača, Miroslav Šeparović:

“Jedino mjesto gdje se o ovome može argumentirano raspravljati je sudski postupak. Tamo će se utvrđivati autentičnost. Smatramo, govorim u ime generala i Markača i Čermaka, da ovaj transkript nije vjerodostojan i mi ćemo to u sudskom postupku nastojati dokazati.”

Miroslav Tuđman u vrijeme pred Oluju bio je jedan od čelnika obajveštajnih službi, prisutan na sastanku na Brionima. Prvo je tvrdio da se sjeća kako se sastanak snimao, a potom kako se nije snimao. U svakom slučaju, on tvrdi da je transkript u posjedu haaškog tužiteljstva problematičan po svemu:

“Problematičan je po izvoru jer se ne zna ko ga je plasirao. Problematičan je po formi, zato što su tamo navedeni samo neki sudionici. Problematičan je po sadržaju, zato što se neke rečenice pripisuju krivim sudionicima. Problematičan je po sadržaju jer su neke rečenice očiti falsifikati i ne mogu se složiti sa onim što je tamo rečeno. Nakon ovih par dana vidimo da je u opticaju nekoliko verzija i trebalo bi reći o kojoj verziji transkripta govorimo.”

O vjerodostojnosti ovog transkripta odlučiti će u konačnici Sudsko vijeće u Haagu kada se krene u postupak za ratne zločine tijekom i neposredno nakon akcije Oluja.

Nisu usamljeni ni oni koji tvrde da cijela buka posljednjih dana u hrvatskim medijima nema veze ni sa Olujom, ni sa Haagom, ni sa Tuđmanom, ni sa Gotovinom, nego sa predstojećim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj. Novinarka Večernjeg lista, Jasna Babić, koja je također nabavila i objavila Brionske transkripte:

“Taj transkript i rasprava oko transkripta ništa ne pomaže haškim optuženicima, ali cijela rasprava ide prema pitanju tko je taj transkript, bio lažan ili originalan, uopće dostavio u Haag. To se još ne može utvrditi. Priča se da ga je dostavio Mesić koji je opet kandidat na predsjedničkim izborima i to, kako sada pokazuje sva istraživanja, stoji jako dobro, a HDZ je napokon istaknuo svog kandidata. Mislim da je to taj kontekst u kojem se ta rasprava odvija.”
XS
SM
MD
LG