Ako znate što znače ovi pojmovi: PC, hendheldova... noutbukova... PC radna stanica... server, vjerovatno spadate u u petnaestak procenata stanovništva Crne Gore koji koriste kompjuter. Ljudi od struke smatraju da ne možemo govoriti o ozbiljnijem stepenu sopstvene tehnološke sposobenosti, ali nagovještavaju:
“Doći će vreme da Srbija i Crna Gora postanu informatička društva”.
Oni mlađi polako razvijaju potrebu za tehnološkom budućnošću:
“Što se tiče tehnološke svijesti ona definitivno postoji, ali pitanje je kritične mase ljudi kod kojih postoji ta tehnološka svijest. Međutim, postoji još uvijek jedna velika baza kod koje tehnološka svijest tek treba da se izgradi i podigne na neki nivo”.
Izlagači “Infofest”-a podsjećaju da je poslovanje danas uslovljeno tehničkim preduslovima:
“Sve više postaje svest i potreba da firme i preduzeća, gotovo je izvesno više sada ne mogu da funkcionišu i da rade, ukoliko to nije podržano informativnim sisitemom”.
“Gotovo svaki dan sam za računarom. Moj život je vrlo vezan za Internet, jer posao mi je takav da ne mogu da ga zamislim bez Interneta. Sve ključne informacije i sva komunikacija ide putem Interneta”.
RSE: Koliko je to promijenilo vaš svjetonazor?
IZLAGAČ: Promijenilo je puno, prije svega što ta neka uopštena priča, nevezana samo za informacione tehnologije, nego uopšte svijet poslovanja, naravno, vezan je za informacione tehnologije. Ali, tu puno učite o tome kako treba da se ponašate sa ljudima različitih kultura, jezika, a u nekoj, možda čak i bliskoj budućnosti će ljudi morati da koriste informacione tehnologije, jer neće biti sposobni da žive i funkcionišu bez njih.
RSE: Kada bi neko danas izvukao utičnicu svim kompjuterima na svijetu, što bi se desilo?
IZLAGAČ: Pa, ne znam. Stvari bi stvarno bile otežane. Međutim, nastavilo bi da se živi. Možda bi se vratili nekih korak, dva, ali to ne bi bilo ništa previše drastično.
IZLAGAČ 2: Život bi tekao dalje. Nastali bi problemi, naravno, ali ljudi bi se prilagodili kao i na sve ostalo. Naleti uragan, poruši, pa ljudi sve to ponovo izgrade. Jedino možda neki viši stupanj ljudskog društva i razvoj te neke ljudske svesti je doveo do toga da tehnologije imaju taj neki veliki uticaj na njihov život. Ali, da njih nema ponovo bi se prilagodili i živeli bi kao što smo živeli nekad.
* * * * *
Informaciona tehnologija je postala i sastavni dio politike, odnosno, političkih stranaka. Crnogorske partije, uglavnom, ne organizuju posebnu obuku za svoje kadrove, a kompjutere i Internet uglavnom koriste za pribavljanje podataka i praćenje aktuelnih događaja u zemlji i svijetu. Poneko potraži i takozvane “zabavne sadržaje”
“Informatika i informacije koje se dobijaju putem mreža postale su nezaobilazan dio svih organizacija, institucija, pa i političkih stranaka”, rekao je za naš radio Dejan Vučićević, funkcioner opozicione Narodne stranke, odgovarajući na pitanje koliko je informaciona tehnologija zastupljena u njegovoj partiji. Vučićević kaže da je njegova stranka stalno u toku zbivanja u Crnoj Gori, ali i širom svijeta, baš zahvaljujući Internetu, a da sve informacije dobijene ovim putem u Narodnoj stranci obrađuje specijalizovana služba. “Koristimo sve mogućnosti koje pruža Internet”, rekao je Vučićević:
“Procentualno gledajući, ako možemo to tako da podijelimo, onda bi tu na prvo mjesto svakako došlo surfovanje Internetom, a zastupljeni su i pretraživanje baze podataka i Internet mreže, a i e-mail je u upotrebi pri svakodnevnoj komunikaciji”.
Ni veći partner u vladajućoj koaliciji, Demokratska partija socijalista, elektronsku poštu ne tretira kao primarni vid korišćenja Interneta i kompjutera. Predrag Sekulić, portparol DPS-a:
“Mislim da je to komunikacija e-mailom ponajmanje. Više se koristi zbog prikupljanja informacija, zbog pregledanja sajtova pojedinih organizacija i korišćenja sajtova novinskih agencija”.
Funkcioner opozicione Socijalističke narodne partije Momčilo Vučetić kaže da u SNP-u postoji računski centar i da se, shodno sredstvima, razvija mreža po kancelarijama. Do sada se stiglo do medijskog centra i kancelarija predsjednika i potpredsjednika stranke:
“Moglo bi se reći da koristimo u svim oblastima: i za formiranje naših podataka i za elektronsku poštu i pretraživanja”.
U partijama ipak pocjenjuju da nije neophodno organizovati posebne kurseve za obuku i dodatno informatičko opismenjavanje, ali ipak postoje otvorene mogućnosti za ljude koji osjete potrebu da saznaju nešto više. Predrag Sekulić, Demokratska partija socijalista:
“To je uobičajeno da onaj ko želi i ko radi u partiji da može da se tehnički osavremeni i opismeni.”
Dejan Vučićević, Narodna stranka:
“U svakom slučaju, naravno, neko manje, neko više, ali ovi političari iz vrha stranke su upućeni u rad sa kompjuterom, tako da ga mogu sami koristiti”.
Momčilo Vučetić iz Socijalističke narodne partije kaže da sva potrebna znanja partijski kadar SNP-a može dobiti u stručnoj službi pri računskom centru:
“Oni nas edukuju zavisno od iskazanog interesovanja”.
RSE: Ako biste morali svoje partijske kolege da ocijenite upravo po toj tehnološkoj pismenosti, koja bi to prosječna ocjena bila?.
VUČETIĆ: Pa zavisi, kako koga. Evo, da budem malo oštriji, ali mislim da bi prosjek bio dobar.
Ni narodnjaci, prema ocjeni svog stranačkog kolege, nijesu zaslužili najvišu ocjenu iz informatike. Dejan Vučićević:
“Ako tražimo neku ocjenu, kao što rekoste, od jedan do pet, onda mislim da bi to bila neka solidna ocjena, recimo, između trojke i četvorke”.
Nešto više od godinu dana, u crnogorskom parlamentu postoji Internet centar, cije je instaliranje finansirao američki Nacionalni demokratski institut. Ana Kovačević iz NDI-a nam je rekla da oni ne raspolažu nikakvom informacijom o njegovom načinu i intenzitetu korisćenja:
“NDI je radio na programu implementacije informacione tehnologije u Skupštini Crne Gore i projekat je zaključen sa majem 2003. godine. Od tog momenta sve je u rukama Skupštine”.
Prema nezvaničnim informacijama iz crnogorskog parlamenta, nakon svečanog otvaranja, skupštinski Internet centar skoro da nije ni korišćen, a trenutno je u toku njegovo renoviranje.
Ostalo je nepoznato da li su razlozi za odsustvo poslaničkog interesovanja za kolektivno korisćenje kompjutera i Interneta, sada već rašireno, individualno posjedovanje računara u kancelarijama i stanovima, što korisnicima omogućuje daleko komforniju eksploataciju Interneta i kompjutera.
Pošto se zna da Internet obiluje i takozvanim “zabavnim sadržajima”, naši sagovornici su odgovorili i na pitanje da li na Internetu, u slobodno vrijeme potraže nešto što nije isključivo u vezi posla kojim se bave. Momčilo Vučetić, SNP:
“Možda to naši mladići u računskom centru pretražuju. Mi stariji nemamo vremena za tako nešto”.
Dejan Vučićević, Narodna stranka:
“Nekad se nađe malo oduška i na nekim zabavnim sajtovima”.
“Doći će vreme da Srbija i Crna Gora postanu informatička društva”.
Oni mlađi polako razvijaju potrebu za tehnološkom budućnošću:
“Što se tiče tehnološke svijesti ona definitivno postoji, ali pitanje je kritične mase ljudi kod kojih postoji ta tehnološka svijest. Međutim, postoji još uvijek jedna velika baza kod koje tehnološka svijest tek treba da se izgradi i podigne na neki nivo”.
Izlagači “Infofest”-a podsjećaju da je poslovanje danas uslovljeno tehničkim preduslovima:
“Sve više postaje svest i potreba da firme i preduzeća, gotovo je izvesno više sada ne mogu da funkcionišu i da rade, ukoliko to nije podržano informativnim sisitemom”.
“Gotovo svaki dan sam za računarom. Moj život je vrlo vezan za Internet, jer posao mi je takav da ne mogu da ga zamislim bez Interneta. Sve ključne informacije i sva komunikacija ide putem Interneta”.
RSE: Koliko je to promijenilo vaš svjetonazor?
IZLAGAČ: Promijenilo je puno, prije svega što ta neka uopštena priča, nevezana samo za informacione tehnologije, nego uopšte svijet poslovanja, naravno, vezan je za informacione tehnologije. Ali, tu puno učite o tome kako treba da se ponašate sa ljudima različitih kultura, jezika, a u nekoj, možda čak i bliskoj budućnosti će ljudi morati da koriste informacione tehnologije, jer neće biti sposobni da žive i funkcionišu bez njih.
RSE: Kada bi neko danas izvukao utičnicu svim kompjuterima na svijetu, što bi se desilo?
IZLAGAČ: Pa, ne znam. Stvari bi stvarno bile otežane. Međutim, nastavilo bi da se živi. Možda bi se vratili nekih korak, dva, ali to ne bi bilo ništa previše drastično.
IZLAGAČ 2: Život bi tekao dalje. Nastali bi problemi, naravno, ali ljudi bi se prilagodili kao i na sve ostalo. Naleti uragan, poruši, pa ljudi sve to ponovo izgrade. Jedino možda neki viši stupanj ljudskog društva i razvoj te neke ljudske svesti je doveo do toga da tehnologije imaju taj neki veliki uticaj na njihov život. Ali, da njih nema ponovo bi se prilagodili i živeli bi kao što smo živeli nekad.
* * * * *
Informaciona tehnologija je postala i sastavni dio politike, odnosno, političkih stranaka. Crnogorske partije, uglavnom, ne organizuju posebnu obuku za svoje kadrove, a kompjutere i Internet uglavnom koriste za pribavljanje podataka i praćenje aktuelnih događaja u zemlji i svijetu. Poneko potraži i takozvane “zabavne sadržaje”
“Informatika i informacije koje se dobijaju putem mreža postale su nezaobilazan dio svih organizacija, institucija, pa i političkih stranaka”, rekao je za naš radio Dejan Vučićević, funkcioner opozicione Narodne stranke, odgovarajući na pitanje koliko je informaciona tehnologija zastupljena u njegovoj partiji. Vučićević kaže da je njegova stranka stalno u toku zbivanja u Crnoj Gori, ali i širom svijeta, baš zahvaljujući Internetu, a da sve informacije dobijene ovim putem u Narodnoj stranci obrađuje specijalizovana služba. “Koristimo sve mogućnosti koje pruža Internet”, rekao je Vučićević:
“Procentualno gledajući, ako možemo to tako da podijelimo, onda bi tu na prvo mjesto svakako došlo surfovanje Internetom, a zastupljeni su i pretraživanje baze podataka i Internet mreže, a i e-mail je u upotrebi pri svakodnevnoj komunikaciji”.
Ni veći partner u vladajućoj koaliciji, Demokratska partija socijalista, elektronsku poštu ne tretira kao primarni vid korišćenja Interneta i kompjutera. Predrag Sekulić, portparol DPS-a:
“Mislim da je to komunikacija e-mailom ponajmanje. Više se koristi zbog prikupljanja informacija, zbog pregledanja sajtova pojedinih organizacija i korišćenja sajtova novinskih agencija”.
Funkcioner opozicione Socijalističke narodne partije Momčilo Vučetić kaže da u SNP-u postoji računski centar i da se, shodno sredstvima, razvija mreža po kancelarijama. Do sada se stiglo do medijskog centra i kancelarija predsjednika i potpredsjednika stranke:
“Moglo bi se reći da koristimo u svim oblastima: i za formiranje naših podataka i za elektronsku poštu i pretraživanja”.
U partijama ipak pocjenjuju da nije neophodno organizovati posebne kurseve za obuku i dodatno informatičko opismenjavanje, ali ipak postoje otvorene mogućnosti za ljude koji osjete potrebu da saznaju nešto više. Predrag Sekulić, Demokratska partija socijalista:
“To je uobičajeno da onaj ko želi i ko radi u partiji da može da se tehnički osavremeni i opismeni.”
Dejan Vučićević, Narodna stranka:
“U svakom slučaju, naravno, neko manje, neko više, ali ovi političari iz vrha stranke su upućeni u rad sa kompjuterom, tako da ga mogu sami koristiti”.
Momčilo Vučetić iz Socijalističke narodne partije kaže da sva potrebna znanja partijski kadar SNP-a može dobiti u stručnoj službi pri računskom centru:
“Oni nas edukuju zavisno od iskazanog interesovanja”.
RSE: Ako biste morali svoje partijske kolege da ocijenite upravo po toj tehnološkoj pismenosti, koja bi to prosječna ocjena bila?.
VUČETIĆ: Pa zavisi, kako koga. Evo, da budem malo oštriji, ali mislim da bi prosjek bio dobar.
Ni narodnjaci, prema ocjeni svog stranačkog kolege, nijesu zaslužili najvišu ocjenu iz informatike. Dejan Vučićević:
“Ako tražimo neku ocjenu, kao što rekoste, od jedan do pet, onda mislim da bi to bila neka solidna ocjena, recimo, između trojke i četvorke”.
Nešto više od godinu dana, u crnogorskom parlamentu postoji Internet centar, cije je instaliranje finansirao američki Nacionalni demokratski institut. Ana Kovačević iz NDI-a nam je rekla da oni ne raspolažu nikakvom informacijom o njegovom načinu i intenzitetu korisćenja:
“NDI je radio na programu implementacije informacione tehnologije u Skupštini Crne Gore i projekat je zaključen sa majem 2003. godine. Od tog momenta sve je u rukama Skupštine”.
Prema nezvaničnim informacijama iz crnogorskog parlamenta, nakon svečanog otvaranja, skupštinski Internet centar skoro da nije ni korišćen, a trenutno je u toku njegovo renoviranje.
Ostalo je nepoznato da li su razlozi za odsustvo poslaničkog interesovanja za kolektivno korisćenje kompjutera i Interneta, sada već rašireno, individualno posjedovanje računara u kancelarijama i stanovima, što korisnicima omogućuje daleko komforniju eksploataciju Interneta i kompjutera.
Pošto se zna da Internet obiluje i takozvanim “zabavnim sadržajima”, naši sagovornici su odgovorili i na pitanje da li na Internetu, u slobodno vrijeme potraže nešto što nije isključivo u vezi posla kojim se bave. Momčilo Vučetić, SNP:
“Možda to naši mladići u računskom centru pretražuju. Mi stariji nemamo vremena za tako nešto”.
Dejan Vučićević, Narodna stranka:
“Nekad se nađe malo oduška i na nekim zabavnim sajtovima”.